Premda smo usred, slikovito rečeno, poprilično nemirnoga mora u kojem su gospodarski sektori pa i cijele ekonomije opasno nakrivljene, a neki su već i potonuli zbog ‘šibanja’ koronavirusa, tržište jahti, čini se, ne posustaje.

Ako je suditi po tvrtki Sanlorenzo Adria, osnovane lani u Zagrebu za zastupanje modela istoimenog talijanskog brodograditelja, hrabrosti za novi poduzetnički val ne nedostaje. Tvrtku su osnovali Stephan Kohl i Franz Schillinger, austrijsko-njemački menadžeri s iskustvom u nautičkom sektoru i sami nautičari, koji su odlučili uspostaviti regionalno prisustvo.

“Otvorili smo ured u Zagrebu i uskoro ćemo i u Splitu, nije samo Hrvatska obuhvaćena novim predstavništvom regionalnog brodogradilišta, već će se preko ureda u Beču i Pragu upravljati u 9 država”, objašnjavaju nam menadžeri. Hrvatskom tržištu, kako ističu, mogu ponuditi jedinstvenost svake jahte.

“To je upravo ono što vraćamo našim hrvatskim i međunarodnim klijentima. Jahte Sanlorenzo predstavljaju umjetnost izrade i talijanske elegancije na najvišoj razini. Bez obzira odaberete li brod s brzim performansama, jahtu za dugotrajno uživanje u plovidbi, ili jednu od SX crossover jahti, uvijek ćete biti prepoznati kao vlasnik jedinstvenog primjerka jahte Sanlorenzo”, napominju.

Sanlorenzo ima tradiciju od 1958., osnovan u mjestu Limite Sull’Arno blizu Firence, koje slovi kao kolijevka talijanske brodogradnje. Massimo Perotti, bivši generalni direktor Azimut-Benetti grupe, 2005. stječe većinu tvrtke i vodi rast Sanlorenza. Kohl i Schilling reći će da je ovo “jedini luksuzni nautički igrač koji se u raznim segmentima može natjecati sa samo jednim brendom, proizvodeći jahte po mjeri, tj. Made to Measure i superjahte prilagođene svakom kupcu”.

Brodogradilište se popelo na prestižnoj ljestvici Global Order Book, koju svake godine objavljuje Boat International. Sanlorenzo se danas plasirao na prve pozicije među 20 najboljih graditelja jahti duljih od 24 metra, otkrivaju nam sugovornici. Kako takve jahte zbog zahtjevnosti izrade i naruždbi prema željama kupca nisu za masovnu proizvodnju, u ovom škveru mogu godišnje zadovoljiti samo 50-ak najsretnijih kupaca, a u 60-ak godina tako su izgradili oko 1000 jahti, nijedna nije ista.

Na hrvatskom tržištu naći će se cijeli asortiman, počev od onih iznad 70 stopa sve do superjahti sa trenutačno maksimalnih 64 metra. Tu su i crossover jahte, tri veličine, za velike udaljenosti poluistisninske jahte između 96 i 126 stopa… Na upit o cijenama,voditelji tvrtke Sanlorenzo Adria objašnjavaju da cijene odražavaju visoku razinu kvalitete.

“Ne mogu si svi priuštiti jahtu Sanlorenzo. Potražnja za jahtama Sanlorenzo i visoka vrijednost ponovne prodaje pokazuju nam da postoji puno klijenata koji traže upravo takve kvalitete”, otvoreno će Schillinger i Kohl. Komentiraju i stanje u europskoj i svjetskoj brodogradnji.

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

“Posljednjih godina bilo je vrlo uspješno, posebno za europsku brodogradnju. Kupci su se vratili tražeći velike jahte. Prije nego što je koronavirus pogodio svijet početkom godine, sve su indikacije ukazivale u smjeru daljnjeg rasta. U svim industrijama trenutačno vlada opća nesigurnost koliko tešku recesiju čeka svjetsko gospodarstvo. Kako većina brodogradilišta počinje ponovno otvarati proizvodnju, i mi smo optimistični.

S druge strane, brodogradilišta bez značajne financijske okosnice možda neće preživjeti. Oni i njihovi klijenti mogu se suočiti s poteškoćama u izvršavanju narudžbi i isporuka. Sanlorenzo se ne suočava s nijednom od tih prepreka zbog vrlo jake financijske pozadine i pametnog ulaganja u budućnost, još i ranije”, objašnjavaju. Svakako da se na ovo nadovezao i stav o problemima hrvatske brodogradnje.

“Vrlo je tužna priča s Uljanikom, to je jedno od najstarijih operativnih brodogradilišta na svijetu i duboko nas pogađa činjenica da idu prema bankrotu.

Pretpostavljam da su problemi nastali zbog visokih troškova rada, niske učinkovitosti, promjene tržišta i svakako nenadmašne konkurencije iz Azije. Rješenje za 3. maj, Brodosplit i Brodotrogir moglo bi biti formiranje zajedničke tvrtke s jednim menadžmentom, jednim odjelom prodaje i jednim odjelom za kupnju kako bi se ostvarili profiti od sinergije i veličine.

Osobito vezano uz korona krizu, stvari se moraju promijeniti u mnogim aspektima i bilo bi sjajno vratiti posao koji smo izgubili od Kine. Po tom pitanju, vidimo obvezu EU za podršku takvih napora”, poručuju Stephan Kohl i Franz Schillinger.

Pohvalili su i male hrvatske brodograditelje, koji se hrvaju na prestižnom tržištu jahti.

“Imate nekoliko malih i izvrsnih proizvođača u različitim tržišnim segmentima. Iako oni nisu nužno budućnost brodogradnje, jako su važan dio jahtaške industrije”, zaključuju Kohl i Schillinger.