Europska komisija je prije nepuna dva tjedna Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) potvrdila shemu portfeljnog osiguranja kredita za likvidnost s kreditnim potencijalom od ukupno šest milijardi kuna.

Kako je u okviru programa pomoći gospodarstvu u borbi s korona-krizom za koje je provedbeno zadužen HBOR i osiguranje izvoza, Vlada je ovog utorka u javnu raspravu od tjedan dana pustila prijedlog Uredbe o osiguranju izvoza kojim se normativni okvir prilagođava novim mjerama.

Prilagodba se u prvom redu odnosi na proširenje obuhvata poslova osiguranja izvoza i na dobavljače izvoznika, odnosno na “posredne izvoznike”.

U taj status uklapaju se domaći poduzetnici koji su u poslovnim prihodima prethodne godine ostvarili minimalno 40 posto prihoda od prodaje izvoznicima, odnosno poduzetnicima koji su najmanje 20 posto prihoda u prethodnoj godini ostvarili od izvoza.

Izvori financiranja

Inače, za potrebe kreditnih i jamstvenih programa HBOR-a Ministarstvu financija je prilikom nedavne prve preraspodjele planiranih sredstava u proračunu za 2020. preusmjereno 80 milijuna kuna, od čega 50 milijuna za garantni fond za osiguranje izvoza, dok se preostalih 30 odnosi na programe povlaštenog kreditiranja po postojećim i novim kreditnim programima HBOR-a.

Uplate iz državnog proračuna samo su jedan od izvora garantnog fonda. Prema godišnjem izvješću za 2019. HBOR je u ovu godinu ušao s 302 milijuna kuna raspoloživih sredstava Garantnog fonda.

Kad je riječ o kreditno-jamstvenim shemama i spomenutih šest milijardi kuna kreditnog potencijala kojim bi trebale rezultirati, izravni korisnici portfeljnog osiguranja će biti banke te HBOR kao kreditor koji će izvoznicima i njihovim dobavljačima odobravati nove kredite za likvidnost.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

HBOR-ovo portfeljno osiguranje kao jamstvo do 50% ukupnog iznosa odobrenog kredita moći će se koristiti za kredite za likvidnost odobrene izvoznicima iz svih sektora, pri čemu je kriterij da su ostvarili najmanje 20 posto prihoda od izvoza u prethodnoj godini, objasnili su koncept u HBOR-u.

Znatno snižene premije

Suglasnost EK bilo je potrebno pribaviti radi primjene znatno sniženih premija na police osiguranja i garancije u odnosu na tržišne premije, neovisno o rejtingu korisnika. Jer, cilj je da se poduzetnicima čije je poslovanje pogođeno pandemijom Covid-19 omogući pokriće do 50 posto ukupno odobrenog kredita za likvidnost te jednostavnije i brže odobrenje kredita, s manjim zahtjevima za klasične instrumente osiguranja.

Inače, prema godišnjem izvješću HBOR-a, 2019. je kroz “redovne” poslove osiguranja izvoza ukupno odobrena svota od 670 milijuna kuna, čime je kroz programe osiguranja izvoza hrvatskih roba i usluga osiguran izvozni promet vrijedan 1,14 milijardi kuna.

U odnosu na godinu prije to je bio osjetno niži volumen osiguranog prometa, a razlog tome je bio izostanak većih kapitalnih projekata iz sektora brodogradnje, kao i povećanje ponude privatnog tržišta osiguranja i reosiguranja.

Ove godine stvari su se i u tom pogledu okrenule naglavačke. Prema Uredbi, najviši iznos potencijalnih obveza iz ugovora o osiguranju kredita na kraju godine ne smije prelaziti iznos službeno utvrđene vrijednosti godišnjeg izvoza robe i usluga, a novopreuzete obveze u tekućoj godini ne smiju prelaziti iznos od 30 posto izvoza prethodne godine.