Tržište rada, odnosno kretanje zaposlenosti i nezaposlenosti u ovo je doba godine obično bilo pod utjecajem pojačanog sezonskog zapošljavanja, no taj obrazac ove godine ne vrijedi. I uz Vladine potpore za očuvanje radnih mjesta kroz sufinanciranje plaća (za ožujak oko 564.000), broj nezaposlenih nastavlja postepeni rast, a Državni zavod za statistiku i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje za ožujak bilježe pad broja zaposlenih.

Prema dnevnom “brojaču” HZZ-a, broj nezaposlenih trenutno je na 155.340, što je od početka mjeseca porast za 11.890, a u odnosu na kraj veljače za 17.363 osobe ili 12,5 posto. Istodobno, najnoviji podaci DZS-a o zaposlenosti za ožujak, upućuju na blagi pad broja ukupno zaposlenih, i to kao rezultat blagog mjesečnog povećanja broja zaposlenih kod pravnih osoba (za oko 1300 osoba) i istodobnog smanjenja broja zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama za 2000.

Ukupan broj zaposlenih s krajem ožujka time je pao na 1.515.174. Podaci HZMO-a donekle se obuhvatom odnosno metodološki razlikuju, a prema njima je na kraju ožujka bilo ukupno 1.529.905 osiguranika. To je još nešto više u odnosu na godinu prije (za 0,6%), ali u odnosu na veljaču ne samo da je izostao sezonski uobičajeni porast, već je broj osiguranika pao za 12.423 osobe ili 0,8 posto. T

aj pad nesumnjivo odražava prvi val utjecaja pandemije na domaće tržište rada. To sugeriraju i podaci po djelatnostima koji pokazuju da je najveći pad broja osiguranika zabilježen u djelatnostima povezanim s turizmom – ponajprije u pružanju usluga smještaja te pripreme i usluživanja hrane s mjesečnim padom od čak 6,4%. U trgovini je, pad 0,9%, dok je prerađivačka industrija, koja u zaposlenosti participira oko 16 posto, ožujak zaključila s padom od 0,3%.

Zbog spomenutih razlika u izračunu DZS-ova indeksa kretanja broja zaposlenih u pravnim osobama, mjesečni pad u turističko-ugostiteljskim djelatnostima je prema DZS-u nešto manji i iznosi 3,3% (na 67.000), a u pravnim osobama u trgovini je i blago porastao.

Analitičari RBA ističu kako će sezonalna kretanja kakva su bila uobičajena proteklih godina u nadolazećim mjesecima biti još manje izražena, na račun utjecaja korona-krize.