Zbog nezapamćene pandemije koronavirusa gospodarstva mnogih država ‘stisla’ je kriza, proizvodnja dijela roba je usporena ili otežana, no nekima se znatno povećala jer rade artikle koji su doslovno nužni svima.

U Hrvatskoj je takav primjer zagrebački Delt Papir, proizvođač toaletnog papira, čija je golema potražnja i manična kupnja postala, uz brašno i sol, gotovo simbolom stvaranja kućnih zaliha.

Delt papirov brend Ola’la i papirna konfekcija koju u pogonu na Jankomiru proizvode za različite trgovačke marke posljednjih se tjedana, kažu nam suvlasnici Kruno Kišak i Alen Krajačić, radi do maksimalnih kapaciteta.

Domaće kao stup gospodarstva

“Željeli bismo osigurati svim stanovnicima Hrvatske da u svakom trenutku imaju dostatne količine toaletnog papira u dućanu. Naša proizvodnja radi puno, ali smo sretni jer možemo pomoći u ovo doba krize s kakvom se dosad moderni svijet nije susreo”, kaže Kišak.

Aktivirali su stoga sve proizvodne linije u tri smjene, sa 70 zaposlenika u proizvodnji i logistici  (od ukupno 100-ak) kako bi zadovoljili sve naruždbe postojećih kupaca i kako opskrba i dostupnost ne bi patili.

“Zasad u tome uspijevamo, no prisiljeni smo odbijati kupce iz drugih zemalja, jer i veliki retaileri poput njemačkog Aldija od nas traže robu.

Trenutačno je naš prioritet hrvatsko tržište”, naglašava Kišak. Upravo taj motiv govori o potrebi postojanja domaće proizvodnje osnovnih “dobara”, a koja je u Hrvatskoj gotovo iščeznula zbog preplavljenosti uvozom i lošeg upravljanja.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

“Premda je uvoz celuloze otežan (većina dobave prije izbijanja Covid-19 bila je iz Italije i još je značajna, sad ide i iz drugih zemalja), Uprava se maksimalno trudi upotrijebiti sve zalihe za što veću proizvodnju i distribuciju.

Domaća proizvodnja može i mora biti stup hrvatskog gospodarstva”, poručuju iz Delt papira. Počeli su 2004. s proizvodnjom salveta. Sad imaju dva brenda, Tubeless za profesionalnu primjenu te Ola’la za kućanstvo.

“Oko 25% proizvodnje otpada na Ola’la, no u vrijeme pandemije ona je značajno porasla. Godišnje inače konvertiramo oko 12.000 tona papira u gotove proizvode – toaletni papir i papirnate ručnike”, kaže Kišak.

Ola’la rade za domaće i strane lance u Hrvatskoj, a Tubeless (nema hilznu, tj. čahuru unutar role), vrlo je tražen na aerodromima, izvoze ga diljem EU, u Švicarsku i Island, ali i na Bliski istok. Obuhvaća toaletni papir, salvete, ručnike, držače i osvježivače prostora.

“Može se naći i u Dubaiju, Izraelu, Kuvajtu, Bahreinu. Prošlu smo godinu završili s 50% izvoza, a prva dva mjeseca ove godine, do izbijanja pandemije koronavirusa, izvoz je doživio velik uzlet i iznosio 65% ukupnih prihoda”, nastavlja suvlasnik Delt papira. Tvrka je lani imala 129 milijuna kuna prihoda, odnosno 14% više nego 2018. godine.

“U ovom trenutku zaista je nezahvalno prognozirati kakva će biti 2020., s obzirom na globalne gospodarske poteškoće. Mi smo proizvodnja koja je nužna u vrijeme ovakve krize jer se granice zatvaraju i svi će se proizvođači fokusirati na vlastito tržište i svoje građane, tako da očekujemo povećane prihode, no ne treba zaboraviti da ovisimo o uvozu repromaterijala”, ističe Kišak i napominje da svi zaposlenici otprije već nose zaštitnu opremu, koja je sad zbog propisanih mjera sprečavanja širenja virusa pojačana rukavicama i jednokratnim maskama. Prostori se usto vrlo često dezinficiraju, neki i svaka dva sata.

Narodne novine nisu uspjele

I državne su se tvrtke htjele uključiti u biznis s proizvodnom WC papira, no pokušaj je završio debaklom. Naime, uprava Narodnih novina je 2013. osmislila projekt Mekkoo, uloživši više od 60 milijuna kuna.

Kupljena je strojna linija marke za koju se ispostavilo da ne stane u halu u Kukuljanovu kod Rijeke, u koju je uloženo skoro 10 milijuna kuna. Pogon je premješten u unajmljeni prostor u Krapini, gdje je proizvodnja krenula početkom 2015. Izbili su novi problemi kao što je trošak najma od 234.000 kuna mjesečno i činjenica da je brend Mekkoo bio dostupan samo u Narodnim novinama pa projekt nije mogao biti profitabilan.

Tvrtka Mekkoo je tri godine zaredom stvarala po sedam milijuna kuna gubitka, sve dok proizvodnja nije prekinuta. Strojevi su prodani vlasniku unajmljene hale.

“U veljači 2018. donijeta je odluka o prodaji strojne linije za proizvodnju toaletne papirne konfekcije te zaliha kupcu T.P.M. iz Pojatna. Kupoprodajna cijena s PDV-om iznosila je 26,5 milijuna kuna”, rečeno nam je u Narodnim novinama. Privatni vlasnik pokazao se efikasnijim pa sada Mekkoo zapošljava 15 ljudi, koji godišnje proizvedu 12.000 tona higijenskog papira.

Autori teksta su Sergej Novosel Vučković i Saša Paparella