Nakon što je 2019. za tržište nekretnina bila vrlo dinamična jer je zabilježen najveći rast cijena, ali i ponude i potražnje nekretnina u posljednjih 12 godina, stručnjaci smatraju da će i 2020. obilježiti rast cijena, no da će on biti nešto sporiji od lanjskoga.

Razlog nešto suzdržanijeg prometa nekretninama u ovoj godini poznavatelji situacije na tržištu vide i u nerealnom rastu cijena i novih i starih stanova. Nešto usporenijem rastu cijena pridonijet će i novi krug državnih subvencija koji kreće ovaj mjesec. No treba napomenuti kako je i dalje tržište nekretnina u Hrvatskoj neujednačeno, odnosno razlike u cijenama stanova i kuća na istoku zemlje u usporedbi s onima na sjeveru i jugu enormno su velike.

Snježana Babić, viša stručna suradnica Odjela za pravne poslove HGK Županijske komore Osijek, razlog pojačanom interesu građana za nekretninama vidi u činjenici da banke uopće ne daju ili daju neznatne kamate na štednju, što dovodi do ulaganja u nekretnine koje se poslije najčešće daju u najam.

”Od provođenja Vladinih mjera o stambenom zbrinjavanju mladih osoba, kao i subvencija na kredite koje daju Županija i Grad došlo je do povećanog interesa za nekretnine, ali i do njihova poskupljenja. Najveći pritisak i potražnja za nekretninama nastaje nakon raspisivanja APN-ovog natječaja i traje do roka za predaju dokumentacije za ishođenje kredita. Očekuje se da će cijene nekretnina nakon ukidanja mjera ostati nepromijenjene, što će se sigurno odraziti na sve strane na tržištu”, kazala je Babić za Glas Slavonije.

Predsjednik strukovne skupine pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Duško Grgur također smatra da se ljudi koji imaju novac na štednji zbog malih kamata i nikakve zarade odlučuju na ulaganje u nekretnine: ”Osim niske kamate na kredite i slabo oporezivanje turističkog iznajmljivanja potiče kupnju nekretnina pogodnih za turističko iznajmljivanje, a na rast cijena, jasno, utječu i državne subvencije za kupnju prvih nekretnina”.

Dodaje i da su cijene stanova u Osijeku ipak prenapuhane: ”Da se u središtu Osijeka kvadrat s 1150 ili 1250 eura popeo na 1400, to je zaista nevjerojatno. Neki mi čak kažu da ide i do 1500 eura, no ja još nisam prodao nijedan po toj cijeni. Prema mome mišljenju, to su nerealne cijene s obzirom na primanja ljudi na našem području. Mislim da su to samo tražene cijene, ali ne i realizirane jer je logično da svatko pokušava dobiti što više”.

I drugi stručnjaci i stručnjakinje smatraju da su stvarne prodajne cijene stanova i za desetak posto niže od onih koje njihovi prodavači traže. Toga prije, kažu, nije bilo, i ta razlika između tražene i realizirane vrijednosti iznosila je samo nekoliko postotaka. Danas, pak, zbog golemih razlika u ponudi i potražnji došlo je do takvih poremećaja na tržištu.

Cijeli članaka pročitajte ovdje.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost