Ovogodišnja poslovna strategija Luke Kopar, koja predviđa rast prekrcaja i zaposlenosti, nije uzela u obzir najnovija svjetska zbivanja. “Sigurno će i hlađenje gospodarstva i pojava koronavirusa utjecati na naše poslovanje, a koliko ne može se još predvidjeti”, kaže Dimitrij Zadel, predsjednik Uprave Luke Kopar za Delo.

Početkom ovog tjedna posljednji brod koji je napustio Kinu prije izbijanja epidemije koronavirusa stigao je u Luku Kopar. Koliko će tereta sljedećih tjedana dolaziti iz Kine, zasad nije poznato. Ove godine planirano je četiri posto povećanja prihoda i tri posto povećanog prekrcaja, kao i 90 novih radnih mjesta, na ukupno 1643. Planiran je pad neto dobiti za 19 posto, na 31,7 milijuna eura, u odnosu na godinu ranije. Ostaje za vidjeti hoće li biti potrebna revizija strategije, navodi ljubljanski list.

Minusi na cijelom jugu Europe
U Luci Kopar, kada je riječ o sigurnosti zbog epidemije koronavirusa, ističu da je morski put, uz poduzimanje mjera predostrožnosti, najsigurniji, dok cestovni tranzitni promet predstavlja veći rizik. Međutim, dodatne mjere zaštite morat će se poduzeti početkom travnja, kada prvi putnički brod stigne u Kopar. Prošle godine Luka Kopar imala je pet posto manji prekrcaj nego u 2018. godini, što se dogodilo i najvećim konkurentima, hrvatskoj Rijeci (-14,3 posto) i talijanskom Trstu (-1 posto), kao i drugim lukama južne Europe.

S druge strane, nešto više robe stiglo je prošle godine u luke sjeverne Europe nego godinu ranije, tako, na primjer Hamburg, bilježi rast od 1,1 posto. “Veći brodovi dolaze u luke sjeverne Europe i očito su bili više napunjeni”, rekao je Zadel. Prošle godine, Kopar je imao gotovo tri posto manji prekrcaj kontejnera u odnosu na 2018. godinu, dok su Trst i Rijeka zabilježili rast.

Prema riječima Metoda Podkrižnika, člana Uprave Luke Kopar, to je uglavnom zbog kašnjenja u izgradnji željezničke infrastrukture, prije svega drugog kolosijeka od Kopra do Divače, kao i različitih poslovnih modela luka. Na primjer, u Trstu, operateri pristaništa su vlasnici brodova i stoga prvo žele napuniti svoje kapacitete. Luka posljednjih godina pregovara s vladom o subvencioniranju intermodalnog prijevoza, što znači da bi slijedili primjer iz Rijeke.

“Unatoč blagom padu, kada je riječ o količini kontejnera, kojih se prekrca nešto manje od milijun godišnje, Kopar je još uvijek daleko ispred obje susjedne luke”, objašnjava Podkrižnik. Luka Kopar predviđa da će tvrtka 2TDK drugi kolosijek Divača-Kopar završiti u prvoj polovici 2026. Tada će već izgrađena pruga biti obnovljena, tako da će oba kolosijeka biti u upotrebi početkom 2027. Luka procjenjuje da bi na postojećem kolosijeku mogla dodati tri vlaka dnevno.

Cilj je do 2025. željeznicom prevesti najmanje 60 posto prekrcanih proizvoda, a kasnije i 70 posto. U međuvremenu, konkurentske luke povećavaju kapacitet izgradnjom novih vezova ili terminala, povezivanjem s raznim partnerima i uspostavljanjem novih željezničkih veza sa tržištima u zaleđu. Luka Kopar ove godine planira uložiti 87,5 milijuna eura (lani 40 milijuna eura, a 2018. 15,8 milijuna eura). “Povećanje volumena ulaganja rezultat je činjenice da smo dobili odgovarajuće dozvole koje smo ranije tražili”, navodi Zadel.

Proširenje pristaništa
Između ostalog, ulaganja uključuju proširenje prvog pristaništa za sto metara (početak izgradnje planiran je za dva mjeseca), četiri nove staze, Ro-Ro vez (vez za brodove s teretom na kotačima), auto-skladište, treći ulaz za kamione, garažno skladište za 6000 vozila, kao i skladište za generalni teret.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Do 2030. planiraju, pod pretpostavkom da će se drugi kolosijek Divača-Koper graditi prema planu, povećati prekrcaj kontejnera na 1,75 milijuna jedinica (TEU). Do 2025. trećina investicije bit će usmjerena u operativnu opremu luke (34%), nove skladišne površine (29 %) i proširenje i produbljivanje obale (29%). Oko 5% investicije bit će usmjereno na izgradnju cesta u luci, a 3% na izgradnju željezničkih pruga.