Južna Koreja u petak je najavila je donošenje paketa proračunskih poticaja kako bi ublažila udarac koronavirusa na svoje gospodarstvo.

Prema tamošnjem ministru financija Hong Nam Kiju paket pomoći ekonomiji iznosit će oko 16,5 milijardi dolara (više od 20.000 wona), što je oko 2,5 puta veći iznos nego što je bio odobren za borbu protiv posljedica teškog akutnog respiratornog sindroma (SARS). Premda točan iznos nije objavljen, okvirni iznos uključuje ranije najavljeni dodatak proračunu koji će u južnokorejskom parlamentu biti predstavljen ovog tjedna, rekla je glasnogovornica ministarstva financija.

Recesija u prvom kvartalu
“Nadamo se da će mjere ograničiti razmjere štete prouzročene širenjem koronavirusa i da će osnažiti gospodarski zamah”, rekao je Hong Nam Ki. Južna Koreja zemlja je s najvećim brojem oboljelih od virusa Covid-19 izvan kontinentalne Kine.

Podaci od petka govore o više od 2300 osoba kojima je potvrđena zaraza i 13 smrtnih slučajeva. Epidemija koronavirusa donijela je goleme štete tvrtkama i gospodarstvu. Guverner središnje banke Lee Ju-Yeol rekao je prošlog tjedna da bi ekonomija u prvom kvartalu mogla pasti u recesiju, a centralna banka snizila je prognozu rasta za ovu godinu na 2,1 posto s prethodnih 2,3 posto.

U toj pacifičkoj zemlji prognozira se znatan pad osobne potrošnje pa Vlada priprema vaučere za kućanstva kako bi potaknula potražnju. S druge strane, financijske institucije lansirale su programe podrške vrijedne 7,4 milijarde dolara, oko 9000 milijardi wona, usmjerene južnokorejskim kompanijama čije poslovanje trpi radi epidemije.

Za male i srednje tvrtke na raspolaganju su zajmovi sa sniženim kamatnim stopama. Bloomberg piše da Južna Koreja posegnula za alternativom pristupu na koji bi se odlučila većina svjetskih ‘policy makera’.

Neočekivan potez
Umjesto snažnog rezanja referentne kamatne stope koji bi povećao dostupnost i pristupačnost izvora financiranja ekonomiji, guverner središnje banke Lee Ju-Yeol istaknuo je da je procijenjeno kako je ispravan pristup u specifičnoj situaciji u toj zemlji ciljano targetiranje kompanija koje su najsnažnije pogođene širenjem virusa.

Taj potez nije očekivala ni većina analitičara. Ekonomisti koji su sudjelovali u anketi Bloomberga izjasnili su se da očekuju snižavanje ključnog kamatnjaka na rekordno nisku razinu, slično kao u slučaju SARS-a 2015. godine.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“

Mogućnost rezanja kamatne stope ipak nije isključena u potpunosti. Zasad se kalkulira da takav potez bi ne bi imalo previše efekta budući da su posljedicama epidemije najviše pogođene kompanije ključne u globalnim lancima nabave te potrošnja, no konačna odluka ovisit će o kretanju situacije na terenu i razmjerima udara na gospodarstvo.