Hrvatski IT, izgleda, posve se pogubio.

U trenutku u kojem država, navodno, finalizira nacionalnu strategiju digitalizacije gospodarstva, kada se privode kraju dogovori o raspodjeli EU sredstava za iduće programsko razdoblje, kada u Strategiji pametne specijalizacije RH i dalje stoji da je IT horizontalna a ne vertikalna industrija te, ne manje važno, u trenutku kad Europska komisija izbacuje radni nacrt buduće EU regulative za umjetnu inteligenciju, a hrvatska Vlada finalizira draft vlastitog plana za AI, eto baš tada hrvatski IT okupio se i dogovorio da će pokrenuti – novu stručnu udrugu!

Osobno mislim da je imati nacionalno udruženje za umjetnu inteligenciju, što udruga CroAI želi postati, odlična ideja. Mislim i da je odlična ideja da se human centric AI, odnosno princip razvoja i primjene umjetne inteligencije tako da ta nova tehnologija služi boljitku čovjeka i društva, primjerice, kroz pametne alate, odnosno digitalne asistente, da se – baš to promovira te da se tako brendira cijelo hrvatsko gospodarstvo. To mislim da je sjajno!

Dobra lokalna inicijativa
Dobro je to i zato što je već sad vidljivo da je AI na globalnoj razini pokretač industrije i općenito proizvodnje. EU stoga želi stvoriti pravni okvir koji bi omogućio da se u razvoj tehnologija koje se temelje na umjetnoj inteligenciji ubrizga umjesto 3,2 mlrd. dolara, koliko je investicija u takve projekte u Uniji napravljeno 2016., da se te investicije povećaju na 20 mlrd. dolara godišnje u narednom razdoblju.

EU je svjesna da u umjetnoj inteligenciji zaostaje za Kinom i SAD-om. Koliko će povećanje obujma regulative pomoći, nije baš jasno. U pravilu, što se više regulira manje je prostora za inovacije pa je izvjesnije da bi dodatni propisi usporili inovacije. I dok je zato dobra ideja da se oformi hrvatsko, nacionalno udruženje za umjetnu inteligenciju, koje bi na lokalnoj razini upozoravalo na takve izazove, ne čini se s druge strane, baš kao dobra ideja da se na takvu novostvorenu udrugu svali, ne samo hvala već i teret promocije i poboljšanja uvjeta poslovanja za cijeli hrvatski IT.

Parcijalna lobistička udruženja
Svi oni koji se smatraju hrvatskom IT industrijom trebali bi se stoga zapitati koliko će se još morati udruga osnovati prije nego se jasno profiliraju u jednu industriju?! Hrvatska, naime, po svim pokazateljima ima vlastitu IT industriju. Ima zaposlene, tvrtke, proizvode, jasne trendove, kupce, pokazatelje izvoza, takoreći sve osim jednog: nema jedinstveni glas. I sve dok toga nema, hrvatski IT tek je skup parcijalnih lobističkih udruženja koja dobro surađuju, bodre se i imaju lijepe želje.

No, stvorenu kritičnu masu prisutnu na terenu, čini se, još nisu spremni kanalizirati kroz zajednički glas i tako praktično riješiti probleme s kojima se susreću u poslovanju. CroAI ima jako dobar program i bilo bi dobro da se ostvari. Želi regulatorni sandbox, državni fond po uzoru na DARPA-u i EU JEDI s mehanizmom raspisivanja R&D natječaja te koordiniranu akciju države i gospodarstva na promociji Hrvatske kao dobre poslovne destinacije.

CroAI sve to želi u kontekstu umjetne inteligencije. Međutim, što je s cloudom, IoT-om, blockchainom, fintechima i ostalim tehnologijama na koje će EU staviti naglasak?! Zar ne bi trebalo stvoriti prostora i za njih budući da su integralni dio ponude domaćeg IT-a?!

sigurnost podataka

Što se događa s ispisom u oblaku i zašto su tvrtke sve opreznije?

INOVACIJA

Ovo smo oduvijek željeli: Zubarska stolica koja pruža vrhunsko wellness iskustvo   

Ovako ispada da se hrvatski IT, čak ni u trenutku kad bi trebao aktivno razgovarati o potencijalnim prilikama u narednih osam do deset godina, umjesto zajedničkog sadržaja ponovno traži novu formu. Maknemo li iz hrvatskog IT-a podjele prema proizvodima, izvozu, tehnologiji, broju zaposlenih, prihodima i propadnosti interesnim krugovima, ostaje da su sve, ali baš sve IT tvrtke u Hrvatskoj opisane kao članice horizontalne industrije.

Pasivan nastup
Vulgarno rečeno, horizontalno definirane industrije su pasivne, a vertikalne aktivne industrije. Domaća IT industrija, na žalost, i dalje je pasivna ne samo u državnim strategijama i poimanju činovnika već i u vlastitom nastupu.

Ako je pak CroAI jezgra neke buduće jedinstvene hrvatske IT industrije – odlično, ali onda bi među osnivače nove udruge trebale ući sve postojeće IT udruge, i to ne samo imenom već i kapitalom. Ne lobira se bez novca kao ni bez jedinstvenog stava.