Kako bi osigurale jeftinije izvore financiranja kreditnih plasmana od sve skupljeg inozemnog zaduživanja, neke su banke počele podizati kamatne stope na kunsku štednju. Učinila je to i najveća, Zagrebačka banka, koja je od ovoga tjedna izjednačila fiksne kamatne stope s promjenjivim kamatnim stopama na oročenu kunsku štednju građana. Nove fiksne kamatne stope porasle su tako od 26 do 36 posto pa je tako, naprimjer, kod kunske oročene štednje na 12 mjeseci sada kamatna stopa 4,80 posto.

Trend ili samo korekcija?
Hrvatska poštanska banka već dugo nudi izrazito atraktivne i visoke kamatne stope na oročenu kunsku štednju, pa tako one iznose od 3,5 posto za oročenja na 1 mjesec, 5,5 posto za oročenje na 12 mjeseci, te 6,5 posto za oročenje sredstava na 36 mjeseci. Kod oročene dječje štednje kamatne stope su povećanje za 0,2 postotne jedinice te se kreću u rasponu od 5,7 posto za oročenje na 12 mjeseci, 6,2 posto za oročenje na 24 mjeseca te 6,7 posto za oročenje na 36 mjeseci. Iz HPB su izjavili kako trenutno ne planiraju povećanje kamata na kunsku štednju. U Erste banci u posljednje vrijeme kamatne stope na kune su stabilne i nisu se mijenjale, kamatne stope na devizne depozite su rasle, a na kune uz valutnu klauzulu su smanjivane. Mišljenja su da povećanje kamatnih stopa od strane pojedinih banaka na štednju u kunama ne predstavlja opći trend povećanja kamatnih stopa, već su neke banke time tek izvršile korekciju, odnosno usklađivanje s tržišnim uvjetima i konkurencijom. Erste banka s druge strane nudi konkurentne kamatne stope na depozite, posebno kunske, što potvrđuje i stalan porast broja štediša. Štednja građana u RBA također bilježi porast a građani mogu birati klasičnu oročenu štednju (u kunama i stranoj valuti), oročenu kunsku štednju uz valutnu klauzulu u EUR i USD, premijsku oročenu štednju (u kunama, kunama uz valutnu klauzulu u EUR i USD) kod koje klijent pored redovne kamate ostvaruje pravo i na premiju koja se obračunava na ukupan iznos obračunate kamate istekom roka oročenja. Sredstva se oročavaju uz promjenjivu kamatnu stopu, a kod oročavanja u eurima na rokove preko 6 mjeseci, moguće je ugovaranje fiksnih kamatnih stopa, koje su po visini jednake promjenjivim kamatnim stopama. Najnoviji štedni proizvod SG Splitske banke- Ritam štednja je štednja po viđenju s znatno većim kamatnim stopama. Radi se o štednji u kunama ili eurima koja uz najveću kamatnu stopu nudi mogućnost nesmetanog raspolaganja položenim sredstvima u poslovnicama Banke ili na bankomatima. Kamata u Ritam štednji veća je od kamate na tekućim ili žiro računima, te ovisno o odabranom modelu iznosi do 2 posto. Obračun kamata vrši se dva puta mjesečno, a najviša kamata se dobiva za svaki iznos koji na računu stoji barem 15 dana u mjesecu. Kako je kuna ponovno najomiljenija valuta kako u kreditnom tako i depozitnom poslovanju, PBZ je krajem prošle godine lansirala PBZ kuna plus proizvod koju karakteriziraju konkurente kamatne stope, izbor između promjenjive i fiksne kamatne stope, povećanje kamatne stope ovisno o broju grupa proizvoda iz paketa inovacija, dodatni stimulativni dio kamatne stope na veće iznose oročenja te zagarantirane prinose po štednji uz fiksnu kamatnu stopu. Banka priprema i novi štedni proizvod u kunama koji će ponuditi u lipnju.

Krakoročni depoziti
Hypo Alpe-Adria-Bank ima u standardnoj ponudi oročenu štednju ukunama, i to razne visine uloga na razna vremenska razdoblja. Povrh toga nude i “Kratkoročni kunski depozit” – oročenje na 1, 2 ili 3 mjeseca, minimalni iznos od 50.000 kuna, uz fiksnu kamatnu stopu koja se određuje na dnevnoj bazi. Kamatne stope se mijenjaju ovisno o referentnoj kamatnoj stopi, revizija postojećih kamatnih stopa je u tijeku, a u svibnju će ponuditi nove kamatne stope na oročene depozite u kunama i ostalim valutama. Sonic banka ima također veće kamate na kunsku oročenu štednju od konkurencije te za sada ne misle ništa mijenjati, no ostavljaju otvorenom mogućnost dodatnih stimulacija pojedinačnim kampanjama. Porast kunskih uloga je, smatraju u Sonic banci, očekivan, obzirom na valutnu usklađenost, na ponudu i porast kredita u kunama. U skladu s trendovima na tržištu te pojačanom interesu klijenata za nove oblike štednje, Volksbank je početkom 2007. u ponudu uvrstila nekoliko novih štednih proizvoda, poput Jubilarne i Bonus štednje u kunama. Jubilarna štednja se može ugovoriti na rok od jednog do deset mjeseci s fiksnom godišnjom kamatnom stopom od 4,25 posto. Uplata se vrši u kunama u iznosima od minimalno 7.000 kuna na više. U ožujku je u ponudu uvedena i Bonus štednja u kunama, koja se može ugovoriti na rok od jedne do pet godina, a kamatna se stopa sastoji od bazne kamate i bonus kamate u omjeru 50:50, s time da bonus kamata predstavlja svojevrsnu nagradu za redovitu uplatu dogovorenog mjesečnog iznosa do kraja ugovorenog roka. Tako efektivna kamatna stopa na bonus štednju u kunama iznosi od 5,10 do 6,30 posto godišnje, ovisno o roku oročenja.

Ulagačka kultura
RBA analitičari ističu kako većina banaka još uvijek nije podigla kamatne stope na štednju, a podizanja bi se mogla odnositi prvenstveno na kunske depozite zbog preferiranja takvih izvora sredstava za banke u situaciji kad se preferiraju i kunski krediti. Podizanje kamatnih stopa trebalo bi prvenstveno biti potaknuto poskupljivanjem izvora financiranja banaka – to znači rast kamatnih stopa na novčanom tržištu i rast kamatnih stopa na inozemnom tržištu. Svakako, ne treba zanemariti ni utjecaj prinosa investicijskih fondova zbog činjenice da se hrvatska štednja polako okreće ulagačkoj kulturi. S obzirom da i razine kamatnih stopa u Europi rastu pod utjecajem monetarne politike, može se očekivati da to prije svega bude poticaj za rast kamatnih stopa (posredni utjecaj preko domaćeg tržišta novca) s obzirom da štednja i ulaganje u investicijske fondove nisu direktno kompetitivne kategorije – već nadogradnja jedna drugoj.