Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Uskoro pravi komercijalno dostupni trodimenzionalni TV monitori

Autor: Mario Duspara
25. travanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Novi uređaj rabi običan kompjutorski hardver, a prikazuje monokromatsku sliku veličine rubikove kocke

Prevlast dvodimenzionalnih kompjutorskih monitora i televizijskih aparata mogla bi uskoro biti prošlost ako je suditi po razultatima otkrića tima znanstvenika s američkog sveučilišta MIT (Massachusetts institute of technology). Oni su na pragu praktične primjene holografskog videosustava koji radi u paru s običnim računalnim i igraćim konzolama. Monitor će, prema tvrdnjama razvojnog tima, biti dovoljno malen da se može jednostavno dodati kao element kućnog kina, rezolucija će biti jednako dobra kao i na standardnom TV prijemniku, a sve to za cijenu od samo nekoliko stotina dolara.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Medicinska primjena
Holografski videodisplej mogao bi također osigurati dodatni način pregledavanja medicinskih slika poput onih koje se prave magnetnom rezonancom i CT-om, ali primjenu bi mogao pronaći i kao dio projekata razvoja u automobilskoj industriji i industriji namještaja, smatra Michael Bove Jr., direktor programa konzumerske elektronike CELab na MIT. Novi bi sustav mogao biti prirodni dio razvoja kompjutorskih igara i virtualnih svjetova. Naime, većina kompjutorskih igara podržava sofisticirane trodimenzionalne modele koji su skriveni u softveru, koji ih prebacuje u dvodimenzionalne slike na monitoru. Novi sustav, nazvan Mark III., treća je generacija MIT-ovih holografskih videodispleja, koje su počeli razvijati još osamdesetih godina prošlog stoljeća. Ti rani sustavi bili su bučni, osjetljivi, a zahtijevali su i specijalizirani kompjutorski hardver kako bi mogli generirati videosliku, a s njim je bilo teško raditi. Bove kaže da se prije nekoliko godina zapitao je li moguće pretvoriti desetke tisuća dolara vrijedne laboratorijske holografske sustave u uređaje koje si može priuštiti svatko. Bove i njegov tim razvili su Mark III., koji će biti spreman za uporabu za nekoliko mjeseci na osnovi prethodnog razvoja, ali s tri ključne razlike. Prva je, objašnjava Bove, to što novi sustav procesira trodimenzionalne slike na standardnim grafičkim procesorima, a ne na specijaliziranom hardveru. To je stoga što su grafičke kartice na suvremenim računalima i igraćim konzolama dovoljno snažne da bi mogle stvoriti trodimenzionalni hologram. Druga je to što je njegov tim redizajnirao akousto-optički modulator, uređaj koji se uobičajeno nalazi u telekomunikacijskim sustavima. Taj je sustav zadužen za usmjeravanje lasera koji formiraju hologram. Novi modulator ima bolju protočnost podataka što omogućava veću rezoluciju holograma, a i jeftiniji je od onog koji je bio korišten na modelu Mark II. Treća je to što su uspjeli ukloniti velike optičke komponente zbog koji su prethodni modeli bili veliki poput povećeg kuhinjskog stola. Da bi se stvorio holografski videoprikaz, softver proizvodi trodimenzionalni model objekata u sceni u stvarnom vremenu. Tako bi za magnetnu rezonancu pulsirajućeg srca softver iskoristio zbirku brojki koje opisuju svaku točku na površini srca u sve tri dimenzije. S takvim modelom u memoriji softver usmjerava lasere kako bi projicirali svjetlo i stvorili hologram. U osnovi, softver stvara nacrt koji laseri prate, a slika nastaje kao posljedica interferencije svjetla.

Prevlast dvodimenzionalnih kompjutorskih monitora i televizijskih aparata mogla bi uskoro biti prošlost ako je suditi po razultatima otkrića tima znanstvenika s američkog sveučilišta MIT (Massachusetts institute of technology). Oni su na pragu praktične primjene holografskog videosustava koji radi u paru s običnim računalnim i igraćim konzolama. Monitor će, prema tvrdnjama razvojnog tima, biti dovoljno malen da se može jednostavno dodati kao element kućnog kina, rezolucija će biti jednako dobra kao i na standardnom TV prijemniku, a sve to za cijenu od samo nekoliko stotina dolara.

Medicinska primjena
Holografski videodisplej mogao bi također osigurati dodatni način pregledavanja medicinskih slika poput onih koje se prave magnetnom rezonancom i CT-om, ali primjenu bi mogao pronaći i kao dio projekata razvoja u automobilskoj industriji i industriji namještaja, smatra Michael Bove Jr., direktor programa konzumerske elektronike CELab na MIT. Novi bi sustav mogao biti prirodni dio razvoja kompjutorskih igara i virtualnih svjetova. Naime, većina kompjutorskih igara podržava sofisticirane trodimenzionalne modele koji su skriveni u softveru, koji ih prebacuje u dvodimenzionalne slike na monitoru. Novi sustav, nazvan Mark III., treća je generacija MIT-ovih holografskih videodispleja, koje su počeli razvijati još osamdesetih godina prošlog stoljeća. Ti rani sustavi bili su bučni, osjetljivi, a zahtijevali su i specijalizirani kompjutorski hardver kako bi mogli generirati videosliku, a s njim je bilo teško raditi. Bove kaže da se prije nekoliko godina zapitao je li moguće pretvoriti desetke tisuća dolara vrijedne laboratorijske holografske sustave u uređaje koje si može priuštiti svatko. Bove i njegov tim razvili su Mark III., koji će biti spreman za uporabu za nekoliko mjeseci na osnovi prethodnog razvoja, ali s tri ključne razlike. Prva je, objašnjava Bove, to što novi sustav procesira trodimenzionalne slike na standardnim grafičkim procesorima, a ne na specijaliziranom hardveru. To je stoga što su grafičke kartice na suvremenim računalima i igraćim konzolama dovoljno snažne da bi mogle stvoriti trodimenzionalni hologram. Druga je to što je njegov tim redizajnirao akousto-optički modulator, uređaj koji se uobičajeno nalazi u telekomunikacijskim sustavima. Taj je sustav zadužen za usmjeravanje lasera koji formiraju hologram. Novi modulator ima bolju protočnost podataka što omogućava veću rezoluciju holograma, a i jeftiniji je od onog koji je bio korišten na modelu Mark II. Treća je to što su uspjeli ukloniti velike optičke komponente zbog koji su prethodni modeli bili veliki poput povećeg kuhinjskog stola. Da bi se stvorio holografski videoprikaz, softver proizvodi trodimenzionalni model objekata u sceni u stvarnom vremenu. Tako bi za magnetnu rezonancu pulsirajućeg srca softver iskoristio zbirku brojki koje opisuju svaku točku na površini srca u sve tri dimenzije. S takvim modelom u memoriji softver usmjerava lasere kako bi projicirali svjetlo i stvorili hologram. U osnovi, softver stvara nacrt koji laseri prate, a slika nastaje kao posljedica interferencije svjetla.

Tri osnovne boje
Za hologram koji se sastoji od samo jedne boje, računa se samo jedna diferencijalna matrica, ali da bi se dobila slika u boji, potrebno je stvarati trostruku matricu, po jednu za svaku od primarnih boja, crvenu, plavu i zelenu. Računalo stalno renderira trodimenzionalni model i proizvodi videosignal, a sve se to može postići s hardverom koji je dostupan u trgovinama. Projekt je pri kraju, a ima potencijal omogućiti holografski video široko dostupnim. Ipak, istraživači nisu tako blizu stvaranju savršenih holograma kod kojih će slika biti veća od metra u visokoj definiciji. Zbog toga Bove i njegov tim istovremeno rade na sustavu holografske projekcije četvrte generacije. On bi trebao biti u mogućnosti prikazivati slike jednake veličine onima koje se prikazuju na normalnim televizorima. Naime, sadašnji sustav može prikazivati holograme velike poput rubikove kocke, i to u monokromatskom modu, ali sljedeća generacija će imati puni spektar boja i veću sliku.

Autor: Mario Duspara
25. travanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close