Nevladine organizacije Eko-tim i Akcija za socijalnu pravdu (ASP), uz podršku WWF Adrije, podnijeli su Ustavnom sudu Crne Gore inicijativu za ocjenu ustavnosti odredbe Zakona o energetici, koja se odnosi na status privremenih povlaštenih proizvođača električne energije iz malih hidroelektrana (mHE).

Osnovne poticajne mjere koje ostvaruju proizvođači električne energije su subvencije u razdoblju od 12 godina, zajamčen otkup električne energije te prednost u preuzimanju električne energije u energetski sustav.

Građanima skuplja struja
“Zakonom o energetici, usvojenim 2016. godine, prvi put je definiran status privremenih povlaštenih proizvođača, koji može trajati dvije godine, s mogućnošću produženja za još godinu. Taj status može ostvariti koncesionar koji je pribavio građevinsku dozvolu ili drugi akt za izgradnju male hidroelektrane.

Njima se jamči pravo na poticajne mjere koje su važile na dan podnošenja zahtjeva za stjecanje statusa privremenog povlaštenog proizvođača, čime se stavljaju u privilegirani pravni položaj u odnosu na status povlaštenih proizvođača. Na taj način se krši načelo jednakosti, kao jedno od osnovnih ustavnih načela”, priopćili su iz tih nevladinih organizacija, prenose Vijesti.

“Važno je napomenuti da se prošlih godina od povlaštenih proizvođača električne energije iz malih hidroelektrana energija otkupljivala po cijeni koja je 61% do 2,14 puta veća od cijena na međunarodnom tržištu, a izravno na štetu građana Crne Gore koji zbog toga imaju povećane račune za električnu energiju.

Prema podacima s web stranice crnogorske Regulatorne agencije za energetiku (RAE), u ovom trenutku čak 17 koncesionara ima status privremenih povlaštenih proizvođača i imaju pravo izgraditi 26 malih hidroelektrana. Pojedinim koncesionarima su prvi put odobreni ovi statusi prije pune četiri godine, ali su neshvatljivo još u tom statusu”, navedeno je u priopćenju.

Poduzetnici bliski vlasti
Nevladine organizacije tvrde i da su zahvaljujući priznavanju prava na poticajne mjere od podnošenja zahtjeva, a ne od trenutka kada ispune potrebne uvjete, koncesionari u praksi lakše dolazili do kredita za gradnju malih hidroelektrana, jer su otplatu mogli jamčiti prihodima od subvencije.

“WWF Adria, Eko-tim i ASP se nadaju da će Ustavni sud što prije razmotriti inicijativu, posebno imajući u vidu ukupnu štetnost projekata malih hidroelektrana koje su do sada utvrđene, ne samo kada je riječ o uništenim rijekama, već i ogromnim subvencijama na štetu potrošača. Napominjemo da su građani Crne Gore u 2018. godini, kroz račune za električnu energiju platili investitorima u male hidroelektrane više od četiri milijuna eura, dok je društveni gubitak bio veći od 1,3 milijuna eura.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Ukupna šteta koja će po društvo nastupiti u sljedećih 10 godina korištenjem postojećeg modela poticaja proizvodnje električne energije iz malih hidroelektrana, samo na temelju poticanja sadašnjeg broja proizvođača i elektrana, može se procijeniti na više od 13 milijuna eura”, navode iz WWF Adria.

Potpisnici inicijative smatraju da Regulatorna agencija za energetiku treba obustaviti sve postupke u vezi odlučivanja po osnovu izdanih statusa privremenih povlaštenih proizvođača, do odluke Ustavnog suda, kako bi barem privremeno zaustavili daljnju ekonomsku štetu crnogorskom društvu i nesagledive posljedice po okoliš.

Izgradnjom malih hidrolektrana u Crnoj Gori, uglavnom se bave poduzetnici bliski vladajućem DPS-u jer je riječ o profitabilnom poslu, objašnjavaju Vijesti. Među graditeljima svakako je najzanimljivi slučaj tvrtke BB Hidro, u suvlasništvu Blaža Đukanovića, sina predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.

Kompanija mlađeg Đukanovića podnijela je Ministarstvu održivog turizma i razvoja 22. studenoga prošle godine zahtjev za gradnju trafo-stanice u sklopu elektrane, kao i priključnog kabelskog voda, da bi Direktorat za građevinarstvo već 19. prosinca donio rješenje o izdavanju građevinske dozvole. Riječ je o objektu Bistrica u Kolašinu. Koncesiju za gradnju te male hiroelektrane tvrtka BB Hidro dobila je 2016., pred kraj mandata vlade na čijem je čelu bio Milo Đukanović, koji je i potpisao suglasnost sinovoj tvrtki.