Iako u Hrvatskoj samo dvije tvrtke – Hartman i Hauska&Partner – imaju certifikat o društvenoj odgovornosti SA 8000, to ne znači da samo one u poslovanju razvijaju socijalno poduzetništvo i društvenu odgovornost. Zagrebačka banka i Pliva, primjerice, od 2006. objavljuju socijalna izvješća i izvješća o održivom razvoju, dok u hipermarketima Ipercoop tvrde kako su njihovi vlasnici Coop Italia prvi u Italiji i Europi s certifikatom SA 8000 koji potvrđuje poštovanje niza etičkih uvjeta u proizvodnom procesu od ne korištenja maloljetne radne snage, prisilnog rada ili diskriminacije do poštivanja sindikalnih prava te zdravog i sigurnog radnog okruženja.

Predatorski kapitalizam
Bez obzira na opću ocjenu da predatorski kapitalizam još dominira kao obrazac ponašanja većine hrvatskih poduzetnika, ne može se nijekati činjenica kako postoje ljudi koji nisu postavili na prvo mjesto svojih životnih vrijednosti isključivo bezuvjetan poslovni uspjeh, smatra prof. dr. Marijan Cingula s Fakulteta organizacije i informatike Varaždin. Kaže kako načela moralnog kapitalizma, koja zagovaraju osnivači Okruglog stola iz Cauxa u Švicarskoj, nisu nedostižan model. Odgovornost u poslovanju, ako obuhvaća zakonito poslovanje te brigu za poslovne partnere, društvenu zajednicu, prirodan okoliš, a ponajviše pak zaposlenike i klijente, minimum je zahtjeva koji se mogu ispuniti u svim društvenim i političkim sustavima. Možda socijalno odgovorno ponašanje, tumači nadalje Cingula, nije dominantna pojava među hrvatskim poduzetnicima, ali svakako se mora priznati postojanje onih koji promiču korektan odnos prema suradnicima u poslu, lokalnoj zajednici i državi. Nedavno je na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu gostovao Marijan Bušić, član uprave Potomac d.o.o. iz Zagreba koji je održao predavanje za prvu generaciju polaznika poslijediplomskog specijalističkog studija: “Menadžment poslovnih sustava”. Njegova je tema bila “Nova paradigma hrvatskog poduzetništva” i u prvi mah je zbunila slušatelje koji od medijski istaknutog poduzetnika nisu očekivali priču o socijalnom ponašanju. Za Bušića, kaže Cingula, ne treba biti deklarirani gospodarstvenik da bi se moglo povlačiti poduzetničke poteze jer to mogu ljudi na različitim područjima djelovanja, od struktura vlasti nadalje. Nacionalni motiv kao dizajnerski uzorak u izradi kravate ili marama Bušiću je bila dobra poslovna ideja, ali tek kad kravata postane koncepcija promocije hrvatskog doprinosa svjetskoj kulturnoj baštini, javlja se stvaralački pomak prema nečem novom i drukčijem. I kada se Bušić sjeća svojih poslovnih početaka, zajedno s dugogodišnjim prijateljem Zlatkom Penavićem, on govori o prijateljstvu, a ne o biznisu te kaže: “Kultura dioništva u poslu vrijedi za obojicu i nismo ušli u poduzetnički pothvat zbog zgrtanja novca, nego zbog realizacije ideje. Međusobno uvažavanje i partnerski duh prenijeli smo na osoblje – rizik dijelimo sa zaposlenicima, a otvoreni smo i za širenje s drugim kompanijama. Ni u privatnom životu niti u poslovanju ne možemo glumiti, nego živimo jedan stvaran život u kojem smo takvi kakvi jesmo. Moguće je da se jave i nezadovoljni pa da bude i sukoba, ali nastojimo prije svega biti pošteni. Ipak, postoji zadovoljstvo postignutim profitom u Hrvatskoj.”

Odgovoran poduzetnik
Socijalno odgovoran poduzetnik, podsjeća i Cingula, odriče se dijela profita i time problematizira temeljno načelo poduzetničkog djelovanja. Nakon nekoliko stoljeća razvoja civilnog društva, političke demokracije, sindikalnih pokreta i globalne komunikacije, nije nelogična uspostava drukčijih mjerila od onih u kojima su dominirali špekulacije i eksploatacija. No Cingula se pita može li se standardizacijom poslovnog ponašanja i državnim nadzorom postići univerzalno prihvaćanje društvene odgovornosti? Iako pojedinci uvijek mogu prednjačiti u afirmaciji naprednih ideja, inercija i osobni probitak, kaže, dovoljni su razlozi za pružanje otpora na svim razinama jer kako inače protumačiti obrazloženje čelnika vodeće svjetske velesile da neće prihvatiti očigledne standarde čuvanja prirode jer “ne želi mijenjati postojeći način života”.