U hrvatskim bolnicama u samo četiri grane medicine nedostaje čak 925 liječnika specijalista koje bi se po važećem Pravilniku o minimalnim uvjetima trebalo pronaći do srpnja ove godine. U kliničkim i općim bolnicama fali 328 internista, 319 kirurga, 209 ginekologa i 69 pedijatara, izračunala je grupa autora čije su istraživanje u novom broju objavile Liječničke novine, zaključivši da smo po broju liječnika na 100.000 stanovnika ispod prosjeka središnje i istočne Europe, nordijskih zemalja, zemalja EU i bivših zemalja Sovjetskog Saveza. Iza Hrvatske je kad je u pitanju naš kontinent samo Velika Britanija, te Japan, a sudeći po migracijskim trendovima medicinara, kad postanemo članica Unije doktori će se razbježati za boljom zaradom ostavljajući pustoš u našim bolnicama. Uz dodatnih 925 specijalista u bolnicama potrebno je osigurati i kontingent liječnika kao zamjenu za one koji će do 2007. prestati raditi zbog bolesti, umirovljenja ili nekog drugog razloga. Štoviše, potrebno je zadovoljiti minimalne uvjete za broj specijalista u drugim specijalizacijama osim ove četiri, te popuniti mjesta u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Primjerice, u siječnju 2005. nedostajao je 171 tim opće medicine. Autori predlažu nekoliko strategija koje bi mogle dovesti do rješenja. Jedna od njih je zapošljavanje inozemnih liječnika, zatim povratak liječnika koji su izašli iz liječničke prakse, smanjivanje broja odlazaka liječnika iz struke i zemlje, te povećanje produktivnosti (bolje iskoristiti drugo zdravstveno osoblje i resurse). Dugoročne strategije bi bile obrazovanje više osoblja, promjena pravila i propisa, povećanje resursa i opsežnija reorganizacija poslova i odgovornosti.

Politika regrutiranja može biti učinkovita samo ako postoji grupa odgovarajuće kvalificiranih radnika iz koje se mogu regrutirati zaposlenici. Iz tog razloga, međunarodno regrutiranje postalo je u nekim zemljama rješenje za pomanjkanje zdravstvenih djelatnika. Ako naše liječnike ne uspijemo zadržati u zemlji, Velika Britanija i Francuska svakako će biti među prvim zemljama u koje će se uputiti trbuhom za kruhom. Broj liječnika na 100.000 stanovnika u zemljama Europske unije varira od 500 u Italiji, 400 u Bjelorusiji, Norveškoj, Španjolskoj i Gruziji, do 300 u Belgiji, Češkoj, Mađarskoj, Slovačkoj i Litvi. Nekoliko vrlo bogatih država, poput Nizozemske i SAD-a, ima manje od 300 liječnika na 100.000 stanovnika, Velika Britanija i Japan imaju manje od 200, a u Hrvatskoj je 2002. godine bilo 227 liječnika na sto tisuća stanovnika. Velika Britanija trebala bi zaposliti još 100.000 liječnika! Britanski Nacionalni zdravstveni sustav zabrinut je zbog pomanjkanja zdravstvenih djelatnika koje ima negativno djelovanje na dostupnost i kvalitetu zdravstvene skrbi. Francuska pak, koja je 2002. godine imala 334 liječnika na 100.000 stanovnika bilježi 15 godina dug trend opadanja broja liječnika i očekuje se da će se taj trend nastaviti. Zbog toga je francuska Vlada odlučila preuzeti aktivnu ulogu u kontroliranju broja liječnika na tržištu rada provođenjem niza kratkoročnih i dugoročnih mjera, a jedna od kojih je “uvoz” stranih liječnika. Među liječnicima iz novih država članica EU velik je interes za odlazak u “stare” države EU. Od 408 liječnika imigranata koji su intervjuirani za više od 500 otvorenih radnih mjesta u Norveškoj, 20 posto ih je pristiglo iz istočne Europe. Istraživanje provedeno 2002. godine među litavskim liječnicima pokazalo je da je 60,7 posto stažista željelo emigrirati u EU ili druge strane zemlje. Razlozi su bili bolja plaća, profesionalne mogućnosti i bolja kvaliteta života, argumenti koji će u napuštanju domovine biti i na umu hrvatskim liječnicima.