Na izvanrednoj sjednici Senata s jednom točkom dnevnog reda, koja se održava danas, svi dekani 33 sastavnica Sveučilišta u Zagrebu trebali bi odlučiti koji će se model školarina prihvatiti, a najizgledniji je model prema kojem će najskuplja školarina iznositi 8000 kuna. Sve sastavnice Sveučilišta prošlog su tjedna na svoje adrese primile dopise sa vrlo preciznim, ali kako neki ističu, i kompliciranim, upitnicima na koje je trebalo odgovoriti i dostaviti Sveučilištu u samo par dana. Upitnicima je trebalo odrediti kvote za pojedine studije kao i raspodjelu školarina. Kako je već prije naglašavao rektor Aleksa Bjeliš, fakulteti su trebali odrediti maksimalne školarine te kvote studenata koji ne plaćaju, odnosno plaćaju školovanje, iako će konačnu odluku donijeti samo Senat. Kako doznajemo Senat je najbliži prihvaćanju modela kojeg zajednički predlažu Fakultet elektrotehnike i računarstva te Ekonomski fakultet. Kako kaže dekan ekonomije Darko Tipurić, prema tom modelu svi studenti koji fakultet budu upisivali sljedeće akademske godine, a svojim uspjehom na razredbenom ispitu zasluže ući u kvotu koju podmiruju Ministarstvo obrazovanja i dalje će besplatno studirati. Jedino što će se mijenjati i to prema linearnom modelu, školarine su studenata koji će studirati za “osobne potrebe”. “Prvi na listi ispod takozvane crte koji će se upisati za ”osobne potrebe“ plaćat će najminimalniji, simboličan iznos školarine, primjerice 10 do 50 kuna. Svakom sljedećem na listi iznos će se linearno povećavati, za nekoliko desetaka kuna. Posljednji na listi platit će maksimalni iznos školarine koji neće prelaziti 8000 kuna”, objašnjava Tipurić. Školarine bi na višim godinama ovisile o uspjehu na fakultetu, dakle što bolje ocjene i što više ECTS bodova student ostvari, manji će iznos na koncu i plaćati ili će pak svakog nameta biti potpuno oslobođen.

Tipurić smatra kako maksimalni iznos školarine ne smije biti veći od 8000 kuna, jer bi radikalni skokovi u cijeni samo bi još više ugrozili opterećene budžete hrvatskih obitelji. Prihodi od školarina sada su oko 140 milijuna kuna, a najveći mogući prihod po novom sustavu bio bi oko 160 milijuna kuna, dok bi se dio novih prihoda, kroz fond, izdvojio za stipendiranje darovitih studenata. U Hrvatskoj oko 50 posto svih studenata plaća studij, a cijene školarina iznose od 5500 do 9240 kuna i utvrđene su administrativno. Inače, Socijaldemokratska studentska udruga (SSU) započela je s potpisivanjem peticije protiv povećanja školarina, jer smatraju kako je skandalozno da se takva odluka donosi na prečac, u samo mjesec dana, bez znanja javnosti i bez javne rasprave. SSU će skupljati potpise građana cijeli ovaj tjedan, a cilj im je javnost upozoriti na odluku Senata koja se provodi bez ikakve političke kontrole jer je resorno ministarstvo po ovom pitanju odlučilo držati se sa strane. “Nevjerojatno je da Sveučilištu u Zagrebu treba dvije i pol godine da donose svoj statut, godinu dana da izabere svog rektora, ali zato kada je u pitanju mijenjanje sustava školarina, odnosno njihovo poskupljenje, Sveučilište se pokazuje izuzetno složnim, brzim i nadasve sposobnim”, tvrde u SSU. Ministarstvo obrazovanja, dodaju, u cijeloj se ovoj situaciji postavilo izuzetno licemjerno jer je upravo ono najzaslužnije za nedostatak novca u sustava visokog obrazovanja, pa Sveučilište podizanjem cijene školarina pokušava riješiti svoje financijske probleme.

Sindikat znanosti: Školarine su previsoke

ZAGREB Povećanje školarina na zagrebačkom Sveučilištu neće pridonijeti uspješnosti studiranja, rečeno je na jučerašnjoj konferenciji za novinare Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja u povodu najava o povećanju školarina od jeseni. Školarine su u Hrvatskoj previsoke u usporedbi s drugim europskim zemljama i iznose od 750 do 1250 eura, dok je europski prosjek 500 do 1000 eura. Predsjednik Velikog vijeća sindikata Vilim Ribić mišljenja je kako bi studiranje, po uzoru na skandinavske zemlje, trebalo biti besplatno ili bi plaćanje trebalo biti simbolično, uz uvođenje sustava kreditiranja i stipendiranja.
(H)