Institucijama Europske unije potreban je veći stupanj legitimiteta za što su neophodne reforme koje predviđa novi ustav o kojem bi trebalo odlučivati na paneuropskom referendumu, iskaknuto je sastanku Europskog foruma mladih u Rimu prošli vikend. Na skupu je sudjelovalo oko 200 sudionika iz svih 27 zemalja članica te predstavnici nevladinih organizacija, koji su tako na svoj način obilježili potpisivanje Rimskih ugovora. “Podijeljeni smo u pitanju europskog ustava, međutim, svi se slažemo kako taj posao treba što prije dovršiti jer su pred Europom drugi važni zadatci”, kazala je Bettina Schwarzmayr, jedna od organizatorica summita mladih koj je održan paralelno sa sastankom vođa EU u Berlinu. Kao i na berlinskom sastanku, i na rimskome je usvojena deklaracija u povodu 50. godišnjice osnutka EU-a koja je predana trima glavnim europskim institucijama – parlamentu, komisiji te njemačkom predsjedništvu. O nacrtu tog teksta raspravljalo se na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou tijekom dvodnevnog sastanka. “Bilo je teško, no isplatilo se, možemo reći kako je ova deklaracija mladih Europljana znatno transparentnija nego li ona njemačkog predsjedništva”, rekao je jedan od sudionika. Jedna od ključnih poruka sa sastanka mladih Europe je kako europski projekt mora napraviti korak unatrag, odnosno da treba poraditi na jačanju legitimiteta europskih institucija i više uključiti nacionalne parlamente. Također, Europi treba otvoreniji i demokratskiji sustav odlučivanja te bolja komunikacija s građanima kako bi ih se približilo procesu donošenja odluka na europskoj razini. Dopredsjednik Europskog parlamenta Alejo Vidal-Quadras obećao je kako će prijedlozi biti razmotreni odbacivši istovremeno kritike upućene na račun kancelarke Angele Merkel u vezi s tekstom berlinske deklaracije.

“Berlinska deklaracija ne može biti Božja poruka s planine Sinaj”, slikovito je kazao Vidal-Quadras dodajući kako je deklaracija usuglašena nakon teških pregovora te da zbog toga nije onoliko jasna koliko se očekivalo. Sa sastanka mladih također je upućena i poruka kako treba spasiti jezgru europskog ustava, koji je usuglašen upravo u Rimu 2004. godine te odbačen na referendumima u Francuskoj i Nizozemskoj godinu dana kasnije. Sudionici su također predložili kako bi trebalo odbaciti treći dio ustava koji se odnosi na europske politike te da bi o tome trebalo odlučivati na referendumu na razini cijele EU. Europski povjerenik za obrazovanje Jan Figel pozdravio je zaključke sastanka mladih ustvrdivši kako je dobro da žele utjecati na proces donošenja poruka u Europi. Međutim, upozorio je kako treba spojiti ambicije i realnost. Među zahtjevima mladih aktivista je i ona o donošenju europske strategije za javni prijevoz i jačanje željezničke mreže, vozila koja ne emitiraju stakleničke plinove te manji broj avionskih letova uzduž Starog kontinenta. Nadalje, zalažu se i za povećanje financiranja nevladinih organizacija, uključivanje europske povijesti u nacionalne obrazovne programe te snižavanje dobi za glasovanje na 16 godina života. Mladi u tekstu svoje deklaracije također poručuju kako EU treba bolju strategiju za ravnopravnost spolova te borbu protiv svih oblika diskriminacije. Konačna poruka bila je “slušajte što imamo za reći, pitajte nas što trebamo i onda djelujte”. Američki ekonomist Jeremy Rifkin pohvalio je izjavu mladih najviše zbog angažmana oko održivog razvoja te promicanja ljudskih prava. “Mnoge svjetske regije traže vodstvo Europe u današnjem globalnom svijetu”, rekao je dodavši kako je to u određenoj mjeri već i ostvareno zagvaljujući EU. Inače, mladi Europe igraju važnu ulogu na europskoj pozornici osobito nakon programa “Mladi u akciji” koji je počeo u siječnju ove godine. Svrha ovog programa je dati financijsku potporu mobilnosti mladih te njihovim projektima do 2013. godine. Kao jedna od prepreka mobilnosti iskaknute su vize koje neke zemlje još uvijek zahtijevaju. Sljedeće godine u Bruxellesu se održava Europski tjedan mladih kojim će se naglasiti dosadašnja postignuća projekta koji se financira iz proračuna EU.

Berlinska deklaracija na udaru parlamentaraca

Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta koja se održava u srijedu i četvrtak njemačka kancelarka Angela Merkel predstavit će zastupnicima Berlinsku deklaraciju koja je potpisana u nedjelju u Berlinu u povodu 50. obljetnice Rimskih ugovora. Zastupnike bi moglo zanimati zbog čega su samo tri osobe potpisale Deklaraciju, te zbog čega je njezino usuglašavanje bilo obavijeno velom tajne. U deklaraciji se ne spominju izravno ni prošla ni buduća proširenja kao ni Europski ustav, ali se navodi “obnovljeni zajednički temelj”. Isto tako, iako se ne spominje ni buduće širenje EU-a, u deklaraciji se kaže da će “Europska unija i dalje nastojati u svojoj otvorenosti i uz volju svojih država članica učvršćivati unutarnji razvoj Unije. Europska unija će i dalje promicati demokraciju, stabilnost i blagostanje izvan svojih granica”.