Staklene stjenke između ureda nove Zagrebačke burze na 22. katu Eurotowera trebale bi promovirati komunikaciju između njezinih zaposlenika, i to je ono što smo željeli postići, kaže direktor sada jedinstvenog hrvatskog tržišta kapitala Roberto Motušić. Glasnogovornik burze Željko Kardum pomalo je nevoljko pristao na slikanje prostorija nove burze: “To još i nije gotovo, možda da ste došli malo kasnije?” I stvarno, na pojedinim mjestima iz zidova proviri pokoji električni kabel, ali novi uredi su svakako reprezentativni za instituciju kakva je Zagrebačka burza i kakvom je njezini zaposlenici pokušavaju učiniti.
Novi trgovinski sustav
Na gotovo svakom zidu nalaze se veliki plazma televizori na kojima se cijelo vrijeme vrte informacije najvažnijih medijskih servisa međunarodnog tržišta kapitala kao što su Bloomberg i Reuters. Motušić najavljuje kako će uskoro biti postavljen i posebno napravljen sustav koji će na ekranima prikazivati najvažnije domaće informacije i vijesti. Sve u svemu, prostorije Zagrebačke burze sada su daleko bolje i više odgovaraju njezinim potrebama od nekoliko soba koliko je dosad Zagrebačka burza koristila u zgradi Ministarstva zdravstva na Ksaveru. Ukupna tržišna kapitalizacija nove burze iznosi gotovo 300 milijardi kuna, a pripajanjem Varaždinske burze, na kojoj je trgovanje ugašeno prošlog petka, sada je Zagrebačka burza učvrstila svoju poziciju najvećeg tržišta kapitala u regiji. No glavne promjene nisu u bojama zidova novih ureda burze, već u uvođenju novog trgovinskog sustava OMX-a planiranog za drugu polovicu lipnja. Do tada se brokerima ništa neće mijenjati kao ni pretplatnicima posebnih programa Varaždinske i Zagrebačke burze. Serveri će ostati na istim mjestima u Varaždinu i na zagrebačkom Ksaveru, povući će se linkovi na novu lokaciju Zagrebačke burze u Eurotoweru. Odatle će se kontrolirati ti serveri, a paralelno se radi na novoj sobi za server u kojoj će se instalirati novi softver. Zagrebačka burza od početka je dioničko društvo i koja tvrtka je postajala njezinom članicom, dobivala je i dionice Burze. Tek nedavno razdvojeno je članstvo od dioničarstva, a onaj tko želi biti član Burze ne mora kupiti dionice, već samo jednokratno izdvojiti 400 tisuća kuna. Na Burzi tvrde kako ta cijena nije visoka ako se uzme u opbzir da ti ljudi kasnije trguju i upravljaju tuđim milijunima. Prema statutu Burze, njezinim dioničarima se nakon jedne godine ne dijeli dividenda, već se dobit investira i ulaže u razvoj tržišta.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu