Zahtjev iz sarajevskog Energoinvesta za vraćanjem 30 posto vlasništva u Rafineriji nafte u Bosanskom Brodu i 21 posto u Rafineriji ulja u Modriči dodatno će usložniti prodaju tih tvrtki i banjalučkog Petrola ruskoj tvrtki Zarubježnjeft. Iz Energoinevsta su izrazili sumnju kako je plan Vlade Republike Srpske da uz dvije rafinerije i Petrol ruskoj tvrtki prodaju i 33 posto vlasništva u Janafu koje je, kako smatraju, njihovo vlasništvo a ne Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu. U Energoinvestu tvrde kako su dokumente o njihovu vlasništvu u rafinerijama i Janafu dostavili svim odgovarajućim institucijama te Uredu visokog predstavnika. Jedan od potpredsjednika Vanjskotrgovinske komore BiH, Duško Bogdanović, zahtjev iz Energoinvesta nazvao je pokušajem opstrukcije prodaje rafinerija dodavši kako je prema Daytonskom sporazumu jasno da imovina poduzeća pripada onom entitetu na čijem se teritoriju nalazi. Dodao je kako je čudno što su se u Energoinvestu sada kada se rafinerije trebaju privatizirati sjetili da imaju vlasništvo u njima. Zahtjev za vraćanjem Energoinvestova vlasničkog udjela u rafinerijama uslijedio je uoči završetka međunarodnog javnog natječaja za njegovu privatizaciju. Do sada je za njegovu privatizaciju ponudu poslao samo beogradski Rudnap. Iz neslužbenih izvora u Sarajevu zanimanje vlasnika Rudnapa Vojina Lazarevića za Energoinvest tumači se njegovom budućom ulogom u gradnji većih energetskih objekata u BiH. Za privatizaciju 67 posto vlasništva Energoinvesta zainteresirana su i ortačka grupa menadžmenta i radnika poduzeća predvođena direktorom Džemailom Vlahovljakom te indijska tvrtka Zoom Tehnologies. Potonji je iskazao zanimanje za Energoinvest, ali nije kupio natječajnu dokumentaciju za razliku od Rudnapa, tvrtke koja se bavi veletrgovinom metalima i rudama. Direktor Energoinvsta Džemail Vlahovljak ustvrdio je kako neće komentirati pozadinu pojedinih interesa za Energoinvest jer privatizaciju vodi Agencija za privatizaciju F BiH. “Još prije dvije godine sam rekao kako je privatizacija Energoinvesta duboko emotivno, etničko, etičko, socijalno, političko i svako drugo pitanje”, ustvrdio je Vlahovljak.

Sumnjiva prošlost Rudnapa

Kako su svojedobno pisali brojni svjetski mediji, srpska kompanija Rudnap export import bila je predmetom analize i praćenja od strane američke Središnje obavještajne agencije (CIA) i njemačkoih obavještajaca iz BND-a zbog umiješanosti tog, nekada državnog poduzeća u Miloševićevo vijeme, u trgovinu materijalima korištenim za programe nuklearnog naoružanja u Libiji i Iranu. O umiješanosti Rudnapa u tu trgovinu pisao je nedavno najtiražniji albanski dnevni list Shekuli, a nakon što je Vlada Albanije bez javnog natječaja sklopila ugovor s tvrtkom Vojina Lazarevića u isporuci električne energije albanskoj nacionalnoj elektroprivredi. Shekuli se u svojemu tekstu poziva na dokumetaciju američke analitičke organizacije Nuclear Threat Initiative čiji su osnivači vlasnik CNN-a Ted Turner i bivši američki senator Sam Nunn. Prema istraživanju Nuclear Threat Initiative tijekom devedesetih godine prošloga stoljeća libijska je vojska putem Miloševićeva režima pokušala nabaviti rezervne dijelove i tehničku pomoć za gradnju raketnog sustava SS-21. Nekadašnji Rudnap export američki je Office Foregin Asset Control stavio na popis dijela tvrtki pod kontrolom režima Slobodana Miloševića te mu zamrznuo sva sredstva i onemogućio rad s američkim i drugim tvrtkama. Rudnap je nakon svrgavanja Miloševića privatiziran, a većinski vlasnik postao je Vojin Lazarević.