Poslije jednotjednog boravka u Srbiji, misija MMF-a koja je analizirala provođenje monetarne i fiskalne politike preporučila je detaljnu promjenu ekonomske politike, nastavak strukturnih reformi i preispitivanje cjelokupne državne potrošnje. MMF u formi apela preporučuje vladi da izabere bolji put od sadašnjeg, bez obzira koliko on bio težak. Zato misija savjetuje i smanjenje deficita tekuće platne bilance, neusvajanje predloženog proračuna u kojem je predviđen deficit od 2,75 posto. Kao negativn dimenziju ekonomske politike misija je ukazala i na povećanje vanjskog duga. Šef misije Peterl Doyl kao neophodan korak koji vodi zdravoj ekonomiji smatra restrukturiranje javnih poduzeća ključnim potezom. Po njemu, privatizacija velikih javnih poduzeća, poput Elektroprivrede i NIS-a, nužan je korak. Bez jakog proračuna i ubrzane privatizacije srbijanska ekonomija se može naći u ozbilnim problemima, upozorava šef misije MMF-a. Zato predlaže da se za još tri mjeseca produlji primjena privremenog financiranja kako korisnici sredstava iz proračuna ne bi ostali bez primanja, a da za to vrijeme vlada sačini proračun koji će jamčiti svođenje potrošnje u realne okvire. Visoke plaće pridonose povećanju vanjskotrgovinskog deficita jer nema dovoljno domaće robe pa se kupuju inozemni proizvodi, a to za nije održivo na dulju stazu, ističe Doyl na kraju obavljenog uvida u srbijanska ekonomska kretanja. U ekonomskim krugovima prijedlozi misije MMF-a naišli su na povoljan prijam, uz opasku kako će ih biti teško provesti. Najvažniji dio preporuka MMF-a, osim smanjenja javne potrošnje, odnosi se na nastavak strukturnih reformi, odnosno privatizaciju javnih i komunalnih poduzeća, te privatitaciju ostalih tvrtki primjenom stečaja. To je sve dobro za Srbiju, ali je loše za vladu, koja će restriktivnim mjerama morati napustiti populistički pristup u ekonomskoj politici. Miroslav Prokopijević, direktor Centra za slobodno tržište preporuke doživljava kao otvorenu opomenu MMF-a Srbiji vlada koje izbjegava sklopiti novi aranžman s tom institucijom da bi imala veću slobodu u vođenju ekonomske politike.

Njezini su rezultati ocijenjeni kao nedovoljni, što može imati nepovoljan odraz na privlačenje inozemnog kapitala. Vlada je vodila demagošku i populističku politiku kako bi njezina koalicija pobijedila na parlamentarnim izborima, ali u tome nije uspjela. U tijeku su razgovori u tzv. demokratskom bloku o osnivanju nove vlade, a predugo dogovaranje je u javnosti doživljeno kao zanemarivanje ostvarivanja ciljeva korisnih za zemlju i njihovo podređivanje interesima političkih stranaka. Profesor ekonomskog fakulteta Jurij Bajec smatra kako bi bilo veoma skupo da jedino središnja banka svojim mjerama obuzdava rast inflacije koja je potaknuta povećanjem plaća u javnom sektoru i rastom cijena komunalnim uslugama. Ministarstvo za trgovinu predložilo je da se Beogradu uskrati ovogodišnja subvencija iz republičkog proračuna zato što su cijene komunalnim uslugama povećane za 25 posto, umjesto za devet posto, koliko je iznosio dozvoljeni okvir. Guverner NBS Radovan Jelašić izjavio je kako nije iznenađen izvješćem misije MMF-a u kojemu se traži smanjenje javne potrošnje i proračuna u kojemu će biti suficit umjesto deficita. Jelašić je ponovio više puta objavljeno priopćenje središnje banke u kojemu se traži smanjenje plaća u javnom sektoru, kao i niže cijene uslugama koje pružaju poduzeća s monopolističkim položajem na tržištu.

Beograd vratio dug MMF-u

Srbija prijevremenim vraćanjem 250 milijuna duga MMF-u, što je po izjavi guvernera Radovana Jelašića učinjeno 15. ožujka, više nema financijskih obveza prema toj instituciji od koje je svojedobno dobila 900 milijuna dolara kredita. U posjetu Srbiji nalazi se misija MMF-a da bi se upoznala s provođenjem monetarne i fiskalne politike. Prema riječima Jelašića, Srbija se neće proslaviti u izvješću misije, što će imati negativni odraz na povećanje iznozemnih ulagača u domaće gospodarstvo. Prema mišljenju Jelašića, glavni problemi Srbije su velika javna potrošnja, sporo restrukturiranje javnih preduzeća, započete a nedovršene reforme, odugovlačenje osnivanja nove vlade, te nepostojanje proračuna za 2007. godinu. Jelašić je takve prilike nazvao žalosnim, kao i činjenicu da netko iz Vašingtona mora ukazati što Srbija treba učiniti.