Kolektivna je panika, nakon kraće pauze, ponovo obuzela svjetska tržišta kapitala, provocirajući reprizu već viđenog scenarija masovne likvidacije koja se širila zapanjujućom brzinom, donoseći silne gubitke burzovnih indeksa i rasprostranjeni optimizam koji, baš kao niti krajem veljače, nije bio ograničen isključivo na dionice. Štoviše, tijekom jučerašnje trgovine padalo je doslovno sve – od dolara, preko cijena plemenitih i obojenih metala, pa sve do palmina ulja na Malaysia Derivatives Exchange, gdje je trgovina također bila u znaku nanovo oslobođenog straha od recesije američkog gospodarstva. A kako i ne bi kada svakim danom iskaču novi, mahom alarmantni podaci koji podupiru tezu o ozbiljnoj krizi američkog bankovnog sustava, iniciranoj u prvom redu pravom eksplozijom hipotekarnih kredita. Koji su pak posljedica dramatičnog pada ključnih kamatnih stopa i iznimno ekspanzivne monetarne politike s jedne, te rapidnim rastom cijena na tržištu nekretnina s druge strane. Do jučer se vjerovalo kako je žarište krize isključivo u subprime segmentu hipotekarnih zajmova za drugorazredne (problematične) klijente, koji su u razdoblju od svega tri godine (do kraja 2006.) gotovo udvostručeni, na 640 milijardi dolara. Zbog čega podatak o rastu udjela potencijalno nenaplativih potraživanja na 13,3 posto iz zadnjeg kvartala prošle godine (najviše do trećeg kvartala 2002. godine) nije nikoga previše iznenadio. No to se ne može reći za gotovo 5 posto udjela upitnih plasmana u ukupnoj masi hipotekarnih zajmova, što je najviše od trećeg kvartala 2003. godine, čime se krug, uvjetno rečeno, “problematičnih”, ubrzano širi. Sa naizgled opskurnih institucija kao što su Accredited Home Lenders of California i New Century Financial, čije su dionice u proteklih nekoliko mjeseci zabilježile pad cijene veći od 80 posto, na znatno uglednije regionalne i investicijske banke, koje su, bilo izravno ili putem svojih ogranaka, duboko zaglibile na tržište hipotekarnih zajmova, čija se vrijednost, uzgred budi rečeno, mjeri u bilijunima dolara.

Što pak objašnjava očajnu izvedbu dionica financijskog sektora unutar S&P 500 indeksa, koji je od samog početka kaosa (krajem veljače) do sredine ovoga tjedna izgubio čak 6,5 posto tržišne kapitalizacije, prometnuvši se u uvjerljivo najvećeg gubitnika na Wall Streetu. Na tragu toga odvijala se i jučerašnja trgovina u Aziji i Europi, s bankama i osiguravajućim društvima u prvom planu, što zbog izloženosti nevoljama u SAD, a što zbog aktivne uloge na financijskim tržištima i visokog stupnja korelacije između poslovnih rezultata tog segmenta i zbivanja na tržištu kapitala. Sličan odnos snaga vladao je i dan ranije, a s tom razlikom što su gubici jučer vidno intenzivirani, s naglaskom na britanske banke, koje zbog visokih kamatnih stopa, također muči problem rizičnih hipotekarnih plasmana. Zbog čega je Royal Bank of Scotland zabilježila pad cijene dionica od čak 5,6 posto, dok je HBOS bio u minusu od 4,7 posto, dok je u minusu od 4 posto ostao Barclays, te globalni igrači kao što su Deutsche Bank, Credit Suisse, UBS, Credit Agricole i Societe Generale. Ali ni ostali nisu previše zaostajali, zasjenivši pritom i rudare i naftaše, u čijem je slučaju i sam spomen usporavanja gospodarskog rasta u SAD dovoljan da uzdrma najprije korespondirajuća tržišta roba, a zatim i spomenute segmente tržišta kapitala. Isto vrijedi i za tržišta u razvoju, na kojima gubitke uzrokuje već sama aktivacija flight-to-safety plana, što podrazumijeva likvidaciju dionica ili zamjenu istih za manje rizične instrumente kao što su obveznice. Pritom je najveća briga ulagača na azijskim burzama bio nastavak defenzive dolara, odnosno, nastavak agresivne eliminacije carry trade pozicija od strane hedge fondova, zbog čega se NIKKEI 225 jučer našao u minusu od čak 3 posto, pri čemu valja naglasiti kako investitori nisu uspijevali probaviti niti neočekivano slabašan rast obujma trgovine u maloprodaji (u SAD), koji je samo dolio ulje na vatru, učinivši tmurne prognoze još kredibilnijima. Uostalom, o prevladavajućem raspoloženju ulagača najbolje svjedoči minus od 1 posto za GlaxoSmithKline i Merck, makar je potonji zaprimio svježe ponude za preuzimanje generičkog businessa (u rasponu od pet do 6,5 milijardi dolara), dok je britanski div dobio odobrenje američkih vlasti za lijek Tykerb.

Sektor maloprodaje jedina svijetla točka

Jedina svijetla točka na Starom kontinentu bio je segment maloprodaje, i to zahvaljujući svježim glasinama koje najavljuju agresivan nastup private-equity predatora. Njihove bi žrtve, prema tim navodima, uskoro mogli postati Sainsbury (+1,5 posto) i Kingfisher (+2,5 posto), ali i kontinentalni lider Carrefour (+2,5 posto), koji je usput zaradio i pozitivnu preporuku Morgan Stanleya.