Europska investicijska banka prošle godine je sa svim članicama Europske unije potpisala ugovore o kreditiranju u visini 39,5 milijardi eura. Od desetorice novih članica EU, prošle su se godine kod banke značajnije zadužile Poljska s 2,03 milijardi eura kredita, Mađarska s 1,16 milijardi eura i Češka s 959 milijuna eura. Sve ostale članice, uključivši Slovačku koja je posudila 197 milijuna eura, manje su posezale za kreditima EIB-a.
Stroga banka
Krediti su bili namijenjeni prije svega za deset novih istočnoeuropskih članica EU, objašnjava predsjednik EIB-a Phillip Maystadt iz Belgije. Među starim članicama Europske unije najviše novca, uz Španjolsku, uzela je Njemačka. Slijede Italija i Francuska, a iznenađujuće malen udjel kredita posudili su Portugal (3,8 posto) i Grčka (2,9 posto) koje radije posežu za nepovratnim sredstvima iz strukturnih fondova EU. Od 45,76 milijardi eura, koliko su u prošloj godini iznosile pozajmice EIB-a, bankari ove iznimno stroge banke – koja je prošle godine emisijama obveznica zato uspjela prikupiti čak 48 milijardi eura – odobrili su Turskoj 1,83 milijardi eura, koju s velikim zaostatkom prati Rumunjska s 679 milijuna eura, dok je druga nova članica Bugarska posudila samo 60 milijuna eura. Među državama tzv. zapadnog Balkana prednjači nekadašnja Srbija i Crna Gora s 277 milijuna eura pozajmica, a odmah iza njih je Hrvatska s 270 milijuna eura od čega je najveći dio utrošen na dovršavanje autoceste Zagreb – Rijeka, odnosno preostalog dijela europskog koridora 5b koji povezuje i Sloveniju s Mađarskom. Hrvatska je od 2001. godine s EIB-om potpisala ugovore o kreditiranju u visini većoj od 900 milijuna eura.

Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu