Dan nakon otvaranja ponuda za privatizaciju šibenskog TLM-a samo su se sindikati upustili u komentiranje pristiglih dviju ponuda. Tako hrvatsku ponudu uglavnom kritiziraju, a litavsku podržavaju sindikati metalaca koji djeluju pri Savezu samostalnih sindokata i Hrvatskoj udruzi sindikata. U, Ministarstvu gospodarstva čiji je pomoćnik ministra Petar Tolić i predsjednik Nadzornog odbora TLM-a, a u čijoj je nadležnosti TLM, sada mogu samo šutjeti jer nemaju uvid u ponude, a HFP se već bavi drugim važnim pitanjima. “Očekujemo da će nam Povjerenstvo HFP-a tijekom sljedećih dana dostaviti obje ponude pa će nam sve biti jasnije”, zaključuje Tolić. U pogledu ponuda mnogo detaljnije se očitavao za Poslovni dnevnik predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske Ivo Marjanović koji objašnjava da je taj sindikat, zajedno s Hrvatskom udrugom sindikata, poklonio povjerenje litavskoj grupi UBIG u vlasništvu ruskog bogataša Vladimira Romanova jer su prihvatili socijalni sporazum sa sindikatima. “Sindikati metalaca pri SSSH-a i HUS-u potpisali su zajednički socijalni sporazum za osiguranje radničkih prava s litavskim poduzećem UBIG. Generalno smo uvijek i prema svima imali takve namjere, a jedina je razlika što ga je UBIG odmah prihvatio jer je socijalni sporazum normalna stvar u europskim krugovima. To očito nije normalno samo kod nas. Tim sporazumom definirane su stvari koje nas u cijelosti zadovoljavaju, a odnose se na broj radnika koje zadržavaju, program ulaganja, poslovni plan, sanaciju elektrolize, zaštitu okoliša, poboljšanje uvjeta rada, zadržavanje kolektivnog ugovora te penalizaciju u slučaju njegova nepoštivanja. Ponudili su i ulaganja od 103 milijuna eura te prihvaćaju 65 posto dosadašnjih TLM-ovih dugova koji inače iznose oko milijardu kuna, što znači da preuzimaju 550 milijuna kuna dugova”, objašnjava Marjanović. Za ponudu Konzorcija, u koji je udruženo pet hrvatskih tvrtki, Marjanović kaže da je vrlo slaba jer nude državi jednu kunu za TLM, a traže otpis 99 posto dugova, kako državnih, tako i bankarskih potraživanja, koja su pokrivena državnim jamstvima, a nude ulaganje od 107 milijuna eura i zadržavanje 1400 radnika na rok od dvije godine.

“Hrvatski konzorcij traži i da se s TLM-a skinu tražbine banaka od oko pola milijarde kuna, a za njih je država izdala jamstva pa po tome znači da bi država trebala isplatiti banke po dospijeću dugova umjesto TLM-a. Uvjetuju ponudu potpisivanjem petogodišnjeg ugovora o isporuci sirovine s Aluminijem iz Mostara što znači da bi država, uz opis praktički svih dugova, trebala još intervenirati u osiguranje nabave sirovina”, kritizira Marjanović. Po riječima Zdravka Burazera, predsjednika Sindikata metalaca, socijalni sporazum je ponuđen i Konzorciju, ali ga oni nisu potpisali. Dok ovlaštena osoba iz Konzorcija (koji predstavlja Dalekovod) nije bila dostupna za komentar zašto ih nije zanimilo vezivanje privatizacijske ponude uz sindikalnu podršku, UBIG je uputio dopis medijima kojim informira što su ponudili u ponudi koju je potpredsjednik HFP-a Ivan Gotovac čitao 15-ak minuta, a gdje se nije eksplicitno ni na jednom mjestu istaknulo da bi preuzeli 65% dugova uz brzu isplatu pokrivanu jakom garancijom. Potvrđuju da je UBIG ponudio preuzimanje 550 milijuna kuna duga, ali ne objašnjavaju detalje u pogledu specifikacije obveza na koje se ponuda odnosi, rok, itd. Ni Marjanović nije siguran na koje se to obveze odnosi – “nisu mi jasne sve stvari što je Gotovac čitao”, a iz agencije s kojom Litavci rade kažu da se moraju savjetovati s ponuđačem.