Tekstilna industrija Srbije 2007. (tvrtke, proizvodi, usluge) naziv je publikacije zbog koje su ovih dana mnogi hrvatski tekstilci osjetili žaoku, toliko jaku da su komunicirali ne skrivajući ljubomoru. Naime, za održavanja sajamske izložbe Dani mode i ljepote, što se odvijala ovoga vikenda na Zagrebačkom velesajmu, imali su prigodu spomenutu publikaciju i dobiti, budući da je među izlagačima bilo i “tekstilnih” gostiju iz susjedne države. Što to imaju srbijnaski tekstilci zbog čega su hrvatskim “izrasle zazubice”? Riječ je o svojevrsnoj tekstilnoj enciklopediji ili osobnoj iskaznici na čijim je stranicama moguće pronaći tisuću i jedan podatak o aktualnom stanju i potencijalima s kojima se poslovnim partnerima predstavlja tekstilno-odjevno-kožarska proizvodnja na srpskom tržištu. Abecednom inventurom složen je popis na kojemu je 288 kompanija. Iza imena svake pojedine tvrtke stoji ne samo adresa s kontakt podacima odgovornog osoblja (telefoni, e-mail, popis jezika na kojima je moguće komunicirati) nego i cjelovita slika: od godine osnutka do detaljno obrazloženog popisa što sve svatko od njih može proizvoditi i u kojim količinama na mjesečnoj razini te od kojih materijala. Za svaku tvrtku spominju se i izvozne reference te ostvareni obujam, navodi se i broj te struktura zaposlenih. Među ostalim, u katalogu srbijanskih tekstilaca navode se i zakonski okviri te pogodnosti kojima tamošnja vlada pokušava privući strance ne bi li investirali na srpskom tržištu. Publikacije je tiskan i na engleskom i ruskom jeziku. Idejni autor publikacije je Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza (SIEPA), dok su financijeri bile inozemne nevladine institucije USAID i GTZ. Tekstilci misle da je u našim okvirima sličan projekt svakako morala inicirati Hrvatska gospodarska komora, čije su članice (s nemalom članarinom) sve tvrtke iz te grupacije. Komora na rasplaganju ima sve njihove generalije i uz to je, s obzirom na angažman strukovnih udruženja unutar HGK, najbolje upoznata sa složenom situacijom u kojoj posluje tekstilno-odjevna industrija. Koja je do 1999. imala dvostruko jači izvozni financijski učinak od uvoza, još godinu poslije ostvarivala je suficit, a od tada vodi grčevitu bitku za opstanak. Premda tekstilci ocjenjuju da kopiranje tuđe ideje nije djelo koje treba poticati uvjereni su, Komora se definitivno mora aktivnije prihvatiti i potpore i promicanja tekstilno-odjevne branše. U protivnom, uskoro bi mogla ostati bez znatnijeg dijela članstva, ne zbog uvrijeđenosti nego zbog propasti te nekada vrlo snažne djelatnosti, opominju tekstilci.