Svaki put kada građanin uđe u banku kako bi podigao novac u vrijednosti većoj od tisuću eura, ali i manje od toga ako se ocijeni opravdanim, može očekivati provjeru podataka među kojima i onih koji kod nekih uzrokuju nelagodu, no nadležni ističu da se to radi zbog borbe protiv pranja novca i terorizma.

Mjere “dubinske analize” stranaka na šalterima, koje proizlaze iz Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, obavljaju se među ostalim pri svakoj povremenoj transakciji koja predstavlja prijenos novčanih sredstava u vrijednosti većoj od tisuću eura.

Obavljaju se i ako postoji sumnja u vjerodostojnost i primjerenost prethodno dobivenih podataka o stranci i uvijek kada u vezi s transakcijom ili strankom postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, bez obzira na sva propisana izuzeća i vrijednost transakcije.

Zakonom je propisano koji se podaci prikupljaju pri obavljanju dubinske analize. Za fizičku osobu to su ime i prezime, prebivalište, dan, mjesec i godina rođenja, identifikacijski broj, naziv i broj identifikacijske isprave, naziv i država izdavatelja te državljanstvo/državljanstva fizičke osobe, potom podaci o namjeni i predviđenoj prirodi poslovnog odnosa, podaci o izvoru sredstava koja jesu ili će biti predmet poslovnog odnosa i naposljetku podaci o izvoru sredstava koja jesu ili će biti predmet transakcije.

Tako je za očekivati da vam u banci prije nego zatražite isplatu novca daju obrazac u kojem vam postavljaju posve osobna pitanja kao primjerice koji je izvor vaših sredstava, koja je svrha transakcije odnosno u što ćete potrošiti novac, pa sve do toga da odgovorite gdje radite. Slična pitanja dočekat će vas i ako ste vi taj koji šalje novac, primjerice sinu studentu u Škotskoj.

Dobro je znati da se po zakonu prikupljeni podaci mogu obrađivati isključivo za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, da je banka dužna upoznati stranku sa svrhom prikupljanja podataka, ali i da, ako klijent banci odbije dati tražene podatke, novac ne može biti isplaćen.

Za nadzor provedbe nacionalnih propisa koji reguliraju sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma u kreditnim institucijama i podružnicama kreditnih institucija koje su osnovane u Republici Hrvatskoj, nadležna je Hrvatska narodna banka. Iz HNB-a objašnjavaju da se radi o sustavu sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma koji je u nadležnosti više institucija koje pak imaju svoje uloge, te međusobnu suradnju.

U sustavu sudjeluju tri vrste tijela i to tijela prevencije u koje spadaju banke, mjenjači, brokeri, osiguravajuća društva, priređivači igara na sreću i ostali, potom tijela nadzora, te tijela kaznenog progona.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

“Banke su zapravo prva linija obrane od pranja novca i financiranja terorizma, a adekvatno obavljanje njihove preventivne funkcije iznimno je važno”, kazali su u odgovoru na pitanja Hine iz HNB- a.

Po zakonu su mjere dozvoljene prilikom uspostavljanja poslovnog odnosa sa strankom, pri svakoj povremenoj transakciji u vrijednosti većoj od tisuću eura, ako postoji sumnja u vjerodostojnost podataka o stranci ili kada postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma.

“Kada banka uoči određene indikatore koji mogu upućivati na to da se radi o sumnjivoj transakciji s aspekta pranja novca i financiranja terorizma, mora takvu transakciju prijaviti Uredu za sprječavanje pranja novca, te tako ispunjava svoju preventivnu funkciju koja je povjerena zakonom”, ističu u HNB- u.

U Poreznoj upravi kažu da su financijske institucije jednom godišnje obvezne Ministarstvu financija, Poreznoj upravi dostaviti informacije o računima o kojima se izvješćuje kao i identifikacijske podatke vezane uz vlasnike računa, što znači da su obvezni provoditi pravila izvješćivanja i dubinske analize klijenata za automatsku razmjenu informacija o financijskim računima u skladu sa propisima EU, mnogostranim sporazuma između nadležnih tijela o automatskoj razmjeni informacija o financijskim računima i FATCA sporazuma.

Napominju da Hrvatska zajedno sa još 105 država, uključujući države članice EU, razmjenjuje informacije o financijskim računima na temelju mnogostranih sporazuma nadležnih tijela o automatskoj razmjeni informacija u području poreza i sa SAD- om na temelju Sporazuma FATCA.

Bankari pak kažu kako zbog tih pravila sve više klijenata negoduje, njima je gotovo neugodno postavljati tako privatna pitanja, a umjesto odgovora vrlo često znaju naići na grube riječi, jer ljudi i dalje žele svoju privatnost, kažu. Oni su prisiljeni pitati, a građani to sve teže prihvaćaju i ne mire se s tim da sustav u kojem veliki kriminalci izbjegavaju zatvor, pomišlja kako bi “mali čovjek”, kojemu dijete pomaže “podebljati” ionako mršavu mirovinu, mogao biti netko tko pere novac ili, ne daj Bože, financira teroriste.