Intenzitet rasta trgovine s drugim zemljama u prošloj godini bio je nešto slabiji nego prethodnih godina, u kojima su stope znale prijeći i jednu decimalu.

Prvi privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku na razini cijele godine ukazuju da je izvoz porastao za 5,8 posto, a uvoz za 4,5 posto.  U apsolutnim iznosima uvoz još uvijek debelo premašuje naš izvozni rezultat – u cijeloj prošloj godini uvezeno je 24,8 milijarde eura, dok je izvoz bio nešto ispod 15,4 milijardi. Detaljnije podatke o strukturi izvoza i uvoza DZS je dao za prvih jedanaest mjeseci, a pročešlja li ih se, vidljivo je da je uvoz osjetno usporio u odnosu na prethodnu godinu, najviše zahvaljujući trgovini i cijeni nafte na svjetskom tržištu.

Analitičari HGK navode kako je zbog smanjene prerade sirove nafte i pada njezine prosječne cijene na globalnom tržištu za oko 12 posto na godišnjoj razni, kao i padu globalne cijene plina za oko 25%, uvoz proizvoda iz sektora rudarstva i vađenja smanjen na godišnjoj razini za 25,4% gledano u eurima (na 1,22 milijarde), a istodobno, da bi se nadomjestila prerada, povećan uvoz naftnih derivata, tako da je njegova vrijednost unatoč padu cijene bila veća za gotovo 31% i dosegla je 1,14 milijarde eura. 

Njemačka, Italija i Slovenija
Snažan rast uvoza nafte gledano po zemljama u prošloj godini se posebno nazire iz Azerbajdžana, iz koje je do prosinca uvezeno 400 milijuna eura, dvostruko više nego na razini prijašnjih nekoliko godina. Lista glavnih partnera iz kojih uvozimo robe približno je slična ljestvici najvažnijih izvoznih tržišta – Njemačka, Italija i Slovenija predvodnici su na obje liste, s time da je uvoz gotovo dvostruko nadmašuje naš izvoz.

U jedanaest mjeseci 2019. iz Hrvatske je na njemačko tržište plasirano 1,86 milijardi eura vrijednih proizvoda, dok je uvezeno istodobno 3,56 milijardi. Austrija je jedino od najvažnijih izvoznih tržišta na koje je lani bilježen slabiji rezultat na godišnjoj razini, dok je među deset vodećih uvoznih tržišta uz Austriju pad prisutan još i iz BiH te iz Kine, iz koje je lani uvezena gotovo petina manje roba nego u 2018. Najviše se uz navedene zemlje uvozi još iz Mađarske, Nizozemske, Poljske i Francuske.

Među izvoznim tržištima lani je poredak uglavnom ostao isti, s ulaskom Belgije na listu zahvaljujući 60-postotnom rastu izvoza, a jača i izvoz u SAD, u koju hrvatske tvrtke i dalje dvostruko više izvoze nego što se uveze. Gledaju li se sektori, takav odnos zadržan je primjerice u preradi drva, koja je lani do prosinca plasirala 697 milijuna eura, a uvezeno je istodobno 334 milijuna. No, takva kretanja ne vrijede i za proizvodnju namještaja, čiji izvozni rezultat nastavlja padati. Taj trend traje još od 2016., a lani je iz hrvatskih tvornica izvezeno namještaja u vrijednosti 241 milijuna eura, dok s druge strane uvoz namještaja i dalje u uzlaznom pravcu i doseže 346 milijuna eura.

Počeo rasti uvoz cigareta
Dvostruko veće vrijednosti uvoza naspram izvoza Hrvatska još uvijek ostvaruje u nizu sektora, a ponajviše u prehrambenoj industriji, koja u druge zemlje plasira 1,12 milijarde eura, dok smo lani uvezli 2,16 milijarde eura. Slični odnosi, ali u manjim iznosima, ostvaruju i u proizvodnji kemikalija, tekstila, odjeće, papira, gume, pića. U prošloj je godine nastavljen trend snažnog rasta izvoza kojeg ostvaruje duhanska industrija.

Počeo je, međutim, rasti i uvoz cigareta, čak dvostruko većom stopom od izvoza (77%), no još uvijek vrijednost izvoza domaćih proizvođača nadmašuje uvoz.  Veći izvoz od uvoza bilježi i proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, koja je u jedanaest mjeseci plasirala 911 milijuna eura, a nastavi li farmaceutska proizvodnja s porastom izvoza lanjskim tempom (37%) premašit će vrijednost uvoza.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Farmaceuti su izvezli 1,17 milijardi eura vrijedne proizvode. Godinu ranije ta je proizvodnja bilježila slabiji izvozni "skor" u usporedbi s prethodnom 2017. Ukupno, kada se podvuče crta, uvoz je pokrivao 61,5% izvoza i deficit robne razmjene iznosio je 8,9 milijardi eura. Na godišnjoj razini bio je veći za 3,7%, s tim da je taj rast znatno slabiji nego u 2018. (16%), a usporen je u drugom dijelu prošle godine.