Hrvatska Vlada je nedavno donijela uredbu kojom je omogućila da strani studenti u Hrvatskoj, oni koji nisu državljani zemalja Europske unije, obavljaju poslove preko Student servisa,  kao što je to slučaj i s hrvatskim i EU studentima u Hrvatskoj.

Nagađa se da u našoj zemlji ima oko 1500 takvih studenta iz trećih zemalja, a dobar dio njih, osim studentskog, ima i izbjeglički status.

Inicijativa HGK
U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) nam kažu da su upravo oni inicirali promjenu regulative koja će omogućiti rad stranim studentima. "Uputili smo Ministarstvu obrazovanja molbu za poduzimanjem mjera ukidanja administrativnih prepreka za zapošljavanje međunarodnih studenata, pogotovo u kontekstu nerealizirane potražnje hrvatskog gospodarstva za radnicima u gotovo svim sektorima.

Konkretno, poslali smo molbu da se razmotre naši prijedlozi za izmjenom propisa u cilju omogućavanja rada za vrijeme studiranja putem student servisa, inozemnim studentima koji ne dolaze iz neke od zemalja EU, što bi, uvjereni smo, povećalo perspektivu visokog obrazovanja u Hrvatskoj i povećalo broj stranih studenata koji studiraju na nekom od hrvatskih visokih učilišta", kažu u HGK.

Dodaju da Komora podržava rad visokih učilišta u Hrvatskoj u pogledu razvoja kvalitete i relevantnosti obrazovnih programa u području visokog obrazovanja i surađuje kao partnerska institucija u provedbi projekata u ovom području.  "S obzirom na to da hrvatska visoka učilišta iz godine u godinu bilježe kontinuiran pad upisanih studenata i povećanje broja neupisanih mjesta, nužno je poduzeti korake kako bi se taj trend zaustavio", kažu u Komori.

Razmjena iskustva
Dodaju da su međunarodni studenti često suočeni s dodatnim troškovima koje oni domaći ne moraju snositi i često ovise o dodatnim prihodima. Stoga, budući da Hrvatska ima jednu od najnižih stopa udjela stranih studenata među državama članicama, a vezano uz ranije navedeni podatak da bilježimo kontinuirani pad broja studenata upisanih na visoka učilišta u Hrvatskoj, u HGK naglašavaju da je nužno poduzeti korake kako bi se broj stranih studenata u Hrvatskoj povećao.

Omogućavanje rada je jedan od segmenata koji treba uzeti u obzir kao moguću motivaciju studenata neEU zemalja za upise na hrvatska visoka učilišta. "Smatramo da bi se time unaprijedila međunarodna dimenzija visokog obrazovanja i povećala privlačnost hrvatskih visokih učilišta, što pridonosi ostvarenju nacionalnih i međunarodnih strateških ciljeva.

Međunarodni studenti za vrijeme studiranja donose dodatni prihod zemlji domaćinu, a nakon završetka studija zadržavanje međunarodnih studenata doprinosi širenju domaćeg baze visoko-kvalificiranih radnika o kojima ovisi suvremena ekonomija te koji mogu pridonijeti rastu i konkurentnosti gospodarstva usvojenim znanjem i razvijenim vještinama", kažu nam u Hrvatskoj gospodarskoj komori.  Na činjenicu da Hrvatska nije baš atraktivna stranim studentima upozorava i Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS). 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Efekt 'vječnih studenata'
"Vjerujem da se ovdje radi o usklađivanju regulative s EU praksom. Prema mojim saznanjima, u Hrvatskoj nema više od 1000 studenata na koje bi se ova odredba odnosila – istodobno vani studira i 10-ak tisuća Hrvata. No, smatram da je generalno studentski rad tema o kojoj bi se moralo puno razgovarati i štošta promijeniti. Naime, institut studentskog rada, kojeg sam i ja kao student prakticirao, zamišljen je kao mogućnost da se nadopuni skromni studnetski budžet povremenim poslovima ili proširenim poslovima. 

No, danas imamo situaciju da poslodavci vrlo često koriste studentske ugovore kao model za izbjegavanje plaćanja poreza i doprinosa, na studente su doprinosi samo 17%. Sve je više oglasa za posao, 'pravi posao' s punim radnim vremenom, gdje u obzir dolaze samo studenti. To sve dovodi, posebice u manjim sredinama gdje je ponuda posla ograničena, da studenti namjerno otežu završetak svojeg studija i godinama, kaže Sever.

Dodaje da je uvjerenja da bi se manjak radne snage na tržištu morao regulirati boljim uvjetima i većim plaćama, a što uzročno-posljedično povezano s inovacijama i novim tehnologijama, povećanjem produktivnosti i konkurentnosti gospodarstva, a umjesto što se stanje cementira ispušnim ventilima poput povećanja ili čak i ukidanja kvota za strane radnike te toleriranjem činjenice da se preko studentskih ugovora odrađuju poslovi koji to ne bi trebali niti smjeli.