U Hrvatskoj je dosad isporučeno više od tri milijuna e-računa, a tu tehnologiju koristi gotovo 40.000 tvrtki. Rezultat je to obvezne pune primjene elektroničkih računa u javnoj nabavi od 1. srpnja prošle godine. Tako se nakon više od desetljeća pričanja o primjeni ove tehnologije i potencijalnih ušteda koje bi ona donijela, počeo osjećati praktični efekt njegove primjene. Podsjetimo, godine 2011. Ministarstvo gospodarstva je objavilo da bi u Hrvatskoj korištenje e-računa donijelo uštede od šest milijardi kuna u razdoblju od tri godine. 

Tadašnja je procjena uključivala i javni i privatni sektor, kao i državnu upravu. Samo u državnoj upravi, procijenilo je tada ministarstvo, ušteda bi bila 300 do 370 milijuna kuna godišnje. To se poklapalo s procjenama na razini Europske unije u kojoj je već 2011. godine 42 posto velikih tvrtki primalo e-račune dok je među malim i srednjim tvrtkama takvih bilo 22 posto. 

Privatni sektor na distanci
Očekivana ušteda kroz daljnje uvođenje e-računa u EU gospodarstvu procijenilo se da je dosegla 243 milijarde eura.  Elektronički račun je račun koji se ispostavlja u digitalnom obliku. No, nije to nužno račun u formi PDF-a koji se kupcu ispostavlja na e-mail već svaki oblik digitalno izdanog računa koji je ujedno i pravovaljano je digitalno potpisan.

Upravo ovo potonje, čini e-račun jednakim onome ispisanom na papiru i kao takvog ga priznaje Porezna uprava.  Zahvaljujući primjeni tehnologije, korištenjem e-računa štedi se na njegovom ispisu i dostavi, a povećava se i sigurnost primitka računa. Unatoč tome, uvesti tu tehnologiju nije bilo jednostavno. Ministarstvo gospodarstva je još prije deset godina pokrenuo pilot projekte uvođenja e-računa u najvećim hrvatskim tvrtkama. Projekti su završeni uspješno, ali šire primjene e-računa nije bilo. 

Bilo je nužno uz opis tehnologije opisati i procedure poreznog nadzora nad e-računima. Sve to držalo je većinu privatnog sektora na distanci kad dođe do primjene ove tehnologije. U javnom sektoru, naime, ona još nije bila ni na horizontu. Pa ipak već su neke od uspješnijih tvrtki u pružanju usluga e-računa već tada počele nuditi svoje usluge, primjerice NPD iRačun. U taj su posao tada ušle i banke, a za njega se zainteresirao i Hrvatski telekom.

Novi zakon dao vjetar u leđa Međutim, kako je više od polovice gospodarstva u vlasništvu države, a mnoštvo privatnih kompanija najintenzivnije surađuje upravo s obveznicima javne nabave, tek je obvezna primjena e-računa u javnoj nabavi bila okidač za širenje primjene e-računa.  Vlada je na poticaj Europske unije od 1. prosinca 2018. obvezala sve tvrtke i organizacije koje provode javne nabave da moraju zaprimati e-račune. Tada su, uz Zakon o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi, donesena i dva pravilnika. 

Prvi je bio Pravilnik o tehničkim elementima, izdavanju i razmjeni elektroničkog računa i pratećih isprava u javnoj nabavi te drugi, Pravilnik o vrsti i visini naknada za usluge zaprimanja i slanja elektroničkih računa za javne naručitelje u javnoj nabavi. Tako je definirano da je elektronički račun ili eRačun svaki račun koji je izdan, poslan i zaprimljen u strukturiranom elektroničkom obliku, a koji omogućuje njegovu automatsku i elektroničku obradu.

Definirano je i da je po svom sadržaju elektronički račun istovjetan papirnatom računu i sadrži sve obvezne i propisane stavke. Nakon obveze primanja e-računa, Vlada je s odmakom od pola godine, točnije od 1. srpnja 2019. propisala i da su obveznici javne nabave dužni i izdavati e-račune.  Time je zatvorila krug, odnosno omogućila tvrtkama koje posluju s tijelima državne uprave i svima koji su obvezni raditi javne nabave da mogu njima i slati i od njih primati e-račune. 

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

U Hrvatskoj se procjenjuje da ima oko 5000 javnih naručitelja, od čega njih oko 4000 već koristi e-račune. Uspjeh primjene e-računa u javnoj nabavi izravno se odrazio i na tržišnu dinamiku. Tako je više od desetak tvrtki ušlo u ponudu usluga izdavanja i zaprimanja e-računa.  Među njima su Fina, Hrvatska pošta, Hrvatski telekom, mStart, Moj eRačun, Megatrend Redok, Hitra produkcija računa, Editel Adria, POS i drugi. Fina se tu posebno ističe, jer joj je država dodijelila funkciju voditelja Centralne platforme za razmjenu elektroničkih računa. 

Promjena pravila
Financijska agencija, naime, posreduje u izdavanju e-računa u sklopu javne nabave. Ona posreduje između korisnika izdavatelja, odnosno njihovih informacijskih posrednika s jedne strane te javnih naručitelja, odnosno njihovih informacijskih posrednika s druge strane.  Usto, daje i statusne poruke o isporukama e-računa. Zahvaljujući takvim informacijama, koje dobiva od Fine, Ministarstvo gospodarstva nastavilo je pratiti tijek provedbe primjene e-računa.

U Hrvatskoj je danas 18 informacijskih posrednika koji nude takve usluge i njihov broj i dalje raste. Služba za digitalno gospodarstvo Ministarstva gospodarstva krajem prošle godina otkrila je tako problem s isporukom 21.500 e-računa te se prijetila da će jednog informacijskog posrednika zbog toga izbrisati sa svog popisa.  Ministarstvo je tvrdilo da su e-računi, koji nisu bili isporučeni, išli preko servisa Moj e-Račun. Riječ je o najvećem informacijskom posredniku za e-račune u Hrvatskoj. Njegove usluge koristi više od 200 računovodstvenih servisa te veliki broj tvrtki, navodno drži više od 80 posto hrvatskog tržišta e-računa.

No, Moj e-Račun je nakon objave Ministarstva naglasio da su svi e-računi isporučeni.Ministarstvo je zatim navelo da će promijeniti pravila, a drugih posljedica nije bilo. Ali bez obzira na početničke probleme u korištenju tehnologije e-računa, efekti njegove primjene u javnoj nabavi već su se počeli prelijevati na realno gospodarstvo. Prema podacima tvrtki, koje nude usluge informacijskog posredništva, privatne tvrtke sve češće međusobno razmjenjuju e-računa. 

Specijalizirane radionice
Činjenica da sad to radi javni sektor te da su zbog toga to počele raditi i najveće privatne kompanije u Hrvatskoj pozitivno je utjecala i na srednje velike, a posljedično i na manje tvrtke da počnu koristiti e-račune. Zbog svega je toga Europska komisija pohvalila Hrvatsku u primjeni direktive o e-računu. Usporedbe radi, zbog zaostajanja u njegovoj primjeni opomenula je susjedne države, članice Unije, poput Slovenije i Mađarske, ali i velike države poput Francuske, Španjolske i Rumunjske.

Rezultat širenja e-računa u Hrvatskoj pozitivno utječe i na korištenje šireg spektra digitalnih usluga i na širenje digitalizacije u gospodarstvu. Hrvatsko gospodarstvo jako zaostaje u digitalizaciji, koja je pak pretpostavka snažnijeg gospodarskog razvoja. Pojedine tehnologije, poput clouda i e-računa, iznimke su, a njihovim korištenjem može se ubrzati digitalizacija.  To su prepoznali i informacijski posrednici, koji intenzivno rade na promociji e-računa kroz specijalizirane radionice po cijeloj Hrvatskoj.  U sklopu njih mogu se doznati i druge prednosti digitalnih tehnologija.

Kao rezultat potražnja za pojedinim digitalnim uslugama narasla je za deset puta. Smjerovi u kojima će se primjena e-računa posebno razvijati u narednom razdoblju su korištenje e-računa u B2B poslovanju, kao i šire izdavanje e-računa od strane komunalnih tvrtki prema krajnjim potrošačima.  U oba slučaja već se razvijaju brojne primjene. U B2B poslovanju e-računi značajno olakšavaju poslovanje u dobavnim lancima, dok su informacijski posrednici pa i banke pronašli mnogo interesa da analitikom na e-računima ponude bolje personalizirane usluge svojim korisnicima. Jedna od njih je, među inima, da potrošači više neće morati razmišljati kad im pojedini račun dolazi na naplatu već će im sam posrednik ili banka to sam javiti. Na taj se način polako u cijelosti zaokružuje priča s e-računima.