U borbi da vlasnicima isporuče dobre rezultate domaće banke prepolovile su kamate na štednju u posljednjih godinu dana. U prvoj polovici 2019. iznos koji su plaćale štedišama da drže depozite u bankama pao je na 743,3 milijuna kuna, s 1,46 milijardi samo godinu prije, pokazuju najnoviji podaci središnje banke.

Bitno sporije pak, padali su im prihodi od kamata (10,3%)  što znači da su od plasiranih kredita zaradile 6,02 milijarde kuna, oko 695 milijuna kuna manje nego u prvih šest mjeseci 2018.

Uz nikad niže kamate, paradoksalno, u banke se slijevaju rekordni iznosi štednje. Samo u 11 prošlogodišnjih mjeseci, depoziti su porasli za 8,1 milijardu kuna pa klijenti u njima drže 296,8 milijardi kuna.

Kreativne načine da doskoče niskoj cijeni novca, čiji se kraj ne nazire, na frustraciju svojih komitenata bankari pronalaze u raznim naknadama i provizijama, poput ideje o naplati podizanja gotovine u poslovnicama što je zaprepastilo građane, ali i regulatora. Od raznih naknada banke su naplatile 100-tinjak milijuna kuna više, oko 1,7 milijardi kuna. 

Tako je, kad se povuče crta, operativna dobit 28 banaka koje posluju u Hrvatskoj, porasla 6,5 posto, na 4,1 milijardu kuna koncem lipnja, a neto dobit gotovo 10 posto dosegnuvši 3,2 milijarde kuna.