Vrhovni sud bi do proljeća trebao donijeti jednu od najvažnijih odluka u slučaju kredita u švicarskim francima – napokon će postati jasno mogu li potrošači koji su takve kredite dobrovoljno konvertirali u kredite u eurima tužiti banke i tražiti povrat preplaćenih kamata u razdoblju do konverzije, prenosi HRT.

Kada Vrhovni sud donese pravno shvaćanje – omogućit će da prvostupanjski sudovi brže i lakše donesu svoje odluke.

Nekadašnji korisnici kredita u švicarskim francima opet čekaju. Vrhovni sud do kraja ožujka odgovara na pitanje je li konverzija ništetna. Prijedlog za razmatranje tog pitanja stigao je s pazinskog suda.

– Na pazinskom sudu nije bilo procesnih pretpostavki za pokretanje oglednog postupka za ništenost osnovnog ugovora, jer nema dovoljnog broja takvih tužbi dok je konvertiranih kredita otprilike 400, a sam sudac koji je pokrenuo postupak ima 20 pojedinačnih predmeta, ističe odvjetnica Marina Cvitko Tomić.

Dakle, u oglednom postupku ne razmatra se ništetnost osnovnog ugovora. Odvjetnica, koja je predložila pokretanje oglednog postupka, očekuje da će Vrhovni sud potvrditi da je konverzija ništetna. Da su argumenti na strani odluke o ništetnosti konverzije te da odgovor Vrhovnog suda nikako ne bi smio biti negativan, odnosno da je konverzija valjana.

– Ukoliko bi odluka bila negativna meni je bolje sada, nego za 5 godina , jer nemamo ni Županijskih odluka za valutu. Dakle, to je isto kao da vi mene sada, ako gradim kuću, pitate što bih da doznam da će potres za 5 godina. Ja bih rekla: kaži mi sada tako da znam na čemu sam ističe odvjetnica.

Odvjetnici, čiji su klijenti tužili banke, objašnjavaju da se u ovom postupku ne propituje je li konverzija u skladu sa zakonom.

– Bitno je zapravo reći da se ne problematizira je li konverzija bila u skladu sa zakonom. Ona je bila u skladu sa zakonom, to uopće nije sporno, međutim pitanje je konverzije, u ovom trenutku ništetnosti valutne klauzule, je li ona primjenjiva, upitao je odvjetnik Igor Metelko.

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

Jer, konverzija je provedena prije nego što se u sudskoj praksi dokazalo da je valuta ništetna.

– Ako je ona od samog početka ništetna, ništetna je i u trenutku kada je provođena konverzija, 30. 9. 2015. vi nemate glavni predmet konverzije. Vi kad nemate predmet konverzije, taj pravni posao više ne može pravno egzistirati, tvrdi Metelko.

Stajalište je Udruge Franak da u ovom trenutku pitanje u oglednom postupku nije ni navažnije ni presudno.

– Ja sam u svom očitovanju Vrhovnom sudu na ogledni postupak, na koji imam pravo jer sam umiješač, jer i ja vodim sudski postupak protiv Addiko banke, ja sam upozorio da ogledni postupak nije trebalo pokrenuti, kao drugo utvrdio sam da mi nismo dovedeni u stanje kao da nikad nismo imali nepoštene ugovorne odredbe, kao treće utvrdio sam da čak nismo izjednačeni s euro dužnicima, rekao je.

Dok Hrvatska udruga banaka smatra da ogledni postupak može biti koristan ako Vrhovni sud iznese jasno stajalište, s obrazloženjima. 

– Međutim nije nužno da će tako završiti jer pitanje koje je postavljeno u oglednom sporu je vrlo teško pitanje da tako kažemo i na njega je moguće odgovoriti i na uvjetan način i na bezuvjetan način, ističe pravni savjetnik Hrvatske udruge banaka Mićo Ljubenko.

Uz to, od Vrhovnog suda u drugim se postupcima očekuju odgovori na još tri važna pitanja.  

– Prvo pitanje ništetnosti ugovora, dakle jesu li CHF ugovori ništeni, Sud EU-a kaže da jesu, ali naš Vrhovni sud to mora potvrditi. Drugo pitanje: ukoliko nisu ništetni ti ugovori, jest pitanje obeštećenja kako se računa obeštećenje za konvertirane dužnike. Treće pitanje koje još nije riješeno na Vrhovnom sudu, a koje se rješava, dakle sva ta tri pitanja se nalaze na Vrhovnom sudu u obliku revizija, jest pitanje zastare potraživanja, na temelju ništetnih ugovornih odredaba, ističe saborski zastupnik SNAGA-e i aktivist Udruge Franak Goran Aleksić.

Pa zato savjetuje: oni koji nisu tužili neka pričekaju da se sve ovo što sam rekao riješi. Kad se to riješi, onda će biti čista situacija, onda će znati točno kako i što trebaju tužiti, ističe.

I odvjetnica koja je pokrenula ogledni postupak smatra da, ni nakon velikog broja presuda, još o mnogim pitanjima ne znamo stajališta Vrhovnog suda. 

– Vi zamislite situacije kada potrošač 100, 200 dobije, pa potroši, Vrhovni sud izmijeni pravno stajalište i ti potrošači moraju vratiti novac i tu je taj rizik o kojem potrošači nisu obaviješteni, ističe Cvitko Tomić.

Iz udruge banaka, pak, poručuju da ogledne postupke ne smijemo gledati kao spasonosne formule koje bi iskorijenile sporove na sudovima.

"Svaki spor ovisi kako ga tko postavlja, ovisi kako koje prigovore ulaže i svaki sudac je po zakonu dužan odgovoriti na takve zahtjeve, na prigovore i normalno da se neće svi na jednak način ponašati na sudu", ističe se.

A sudski procesi traju godinama. Zna to i Zdenko Sabol, koji je kredit u "švicarcima" podignuo prije 20 godina.

I kad Vrhovni sud donese odluku o reviziji, to možda neće značiti kraj procesa. Sve ovisi o tome kako su tužbeni zahtjevi postavljeni te koju će odluku donijeti Vrhovni sud.