Samo nekoliko dana nakon odluke nadležnog suda u Ljubljani o odbačaju žalbe Agrokora zbog privremenog oduzimanja dionica Mercatora, u Fortenova grupu stigla je i odbijenica iz Beograda.

Tamošnji je Trgovački sud odbio žalbu Agrokora na prvostupanjsku presudu po tužbi Banca Intesa Beograd, kojom je u ožujku 2019. presuđeno 15,2 mil. eura s kamatama.  Slovenskom odbijenicom pravomoćna je postala odluka agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AVK) o zapljeni dionica radi osiguranja naplate 53,9 mil. eura izrečene kazne za neprijavu koncentracije jedne male Todorićeve tvrtke. Beogradskoj je, pak, Intesi otvoren put da pokuša ovršiti imovinu Agrokora u Srbiji. 

Političko-pravosudne igre
Osim što u Fortenovi obje presude smatraju neosnovanim, oba predmeta zvuče bizarno. Intesi u Srbiji je, sukladno nagodbi vjerovnika, namireno potraživanje dodjelom vlasničkih i dužničkih papira (depozitarnih potvrda i zamjenjivih obveznica nominalnog iznosa 6,74 mil. eura), čime je postala suvlasnik Fortenove. Odluka suda, međutim, temelji se na proceduralnim, a ne sadržajnim razlozima.

Navedene činjenice, tvrdi se, nisu istaknute do zaključenja glavne rasprave (ožujak 2019.) pa nisu ni razmatrane. S druge strane, u Fortenovi ističu da se namirenje kroz nagodbu dogodilo nakon tog datuma, o čemu je, kažu, odmah obaviješten sud.  Ne ulazeći u procesne finese, i slovenski spor zvuči bizarno. Ishodište mu je u neprijavi koncentracije za Costellu, tvrtku s koncesijom za punjenje izvorske vode s tek milijun eura prihoda i 1,8% tržišta. Tvrtku je (posredno) kupio Todorićev Agrokor AG iz Švicarske, pa u Fortenovi proizvoljnim smatraju i samo adresiranje obveznika prijave koncentracije.

Novčana kazna od 54 mil. eura je u velikom nesrazmjeru, pogotovo u drugom koraku – zapljeni dionica vrijednih 140 mil. eura. O "čudnoj" prirodi izrečene kazne za prekršaj na koji se referirao slovenski regulator govore i tvrdnje da je najveći iznos koji je dosad naplatio 150.000 eura.  Političko-pravosudni manevri u susjednim državama povezuju se s činjenicom da u njima lex Agrokor nije priznat.

Dio domaćih poslovnjaka kaže kako su si u prvoj fazi postupka izvanredne uprave upravo ruske banke koje danas drže gotovo 50% vlasništva Fortenove "dale truda" u lobiranju protiv prihvaćanja lexa kod slovenske politike.  "Sad su se interesno našle na suprotnoj strani i to im se obilo o glavu", kaže jedan od njih. Neki drugi dionici krize Agrokora, pogotovo manjinski dioničari perjanica koncerna, u protekle su se tri godine jednako zgražali i nad postupcima domaćih institucija i pravosuđa vezanim uz Agrokor, držeći ih pravnim nasiljem. 

Odgađanje sinergije 
Kako bilo, pred Fortenovom su pravne bitke koje mogu dosta potrajati pa su i razni "stakeholderi" zabrinuti i nervozni. Ključan je slovenski spor, zbog financijske težine i važnosti konsolidacije Mercatora u Fortenova grupu. Osim bitnog utjecaja na financijske pokazatelje, od velike važnosti ona je i s aspekta sinergije i operativnog restrukturiranja.

Računa se da je upravo objedinjena nabava u retailu Grupe jedan od glavnih izvora za povećanje EBITDA-e. Za Fortenovu to je jako važno jer se i danas, unatoč jesenašnjim tvrdnjama da je lani smanjen omjer duga i EBITDA sa 7 na oko 6, smatra visko zaduženom. K tome, nakon tri godine investicijske suše pojedini dijelovi sustava već su i ozbiljno podinvestirani.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost