Pet godina nakon pokolja u prostorijama francuskog satiričnog časopisa Charlieja Hebdoa i unatoč valu potpore slobodi govora nakon toga, novinska karikatura je i dalje ugrožena vrsta u svijetu, pritiješnjena između sve strašljivijih novina i lako zapaljivih društvenih mreža.

"Posvuda u svijetu nastupili su teški dani za satiru i za novinsku karikaturu općenito i 2019. je bila crna godina u tom smislu", požalila se Claire Carrard, glavna urednica Courrier internationala.

Sloboda nestaje 
Novi udarac je lani zadao New York Times prekinuvši s objavljivanjem novinskih karikatura na stanicama svog međunarodnog izdanja, nakon polemike o karikaturi koja je ocijenjena antisemitskom.

U Charlie Hebdou, gdje je objavljivanje karikatura skupo plaćeno prije pet godina u napadu u kojemu je ubijeno 12 ljudi, postavljaju si pitanje je li "satirična karikatura oblik slobode govora koji nestaje", u nedavnom izvanrednom broju Karikatura, upute za uporabu. 

Pravo na karikaturu 
"Imamo dojam da se karikatura sve manje tolerira, da je to oblik govora koji je neugodan čak i u okviru medija", rekao je glavni urednik Hebdoa Laurent Sourisseau. Taj tjednik su napali islamisti pošto je 2012., 2011. i 2006. objavio karikature proroka Muhameda. Kao i njegovi kolege, Sourisseau s upozorava na pritisak  društvenih mreža, koji straši tradicionalna glasila.

"Ova vrsta ima budućnost ako autori budu imali hrabrosti udahnuti snagu svojim crtežima. Budu li to tek ilustracije i pristojni crteži koji nikome neće smetati, onda je bolje uopće ih ne raditi", zaključio je Sourisseau. Nevladina organizacija Cartooning for peace, uz pomoć Human Rights Watcha i Reportera bez granica zauzima se da UNESCO prizna novinsku karikaturu kao temeljno pravo.