Domaćim startupima i investicijskoj zajednici predstoji vrlo zanimljivo razdoblje. Sada kad se na tržištu nalazi dosta startupa, a i dosta institucionalnog kapitala, ono čega zapravo jako nedostaje je edukacija manjih investitora, poslovnih anđela i tvrtki koje traže načine gdje usmjeriti i oploditi svoj kapital.

Činjenica je da u Hrvatskoj ne postoji kultura investiranja mimo fondova, burze i spremanja novca u čarape te da će je trebati izgraditi.

Fondove i burzu ne bih ni komentirao, jer oni se za svoj kredibilitet, ponudu i povrate mogu izboriti sami. Sramežljivo su to počeli raditi, ali nakon razotkrivanja sistemske bolesti u formi Agrokora možda im ne bi škodilo da budu manje sramežljivi. Čarape su poseban slučaj.

Možda bi bilo dobro da imamo istraživanje o tome koliko se onih koji novac čuvaju u čarapama i posteljini odjednom pretvori u investitore, posebno u ulagače u inovativne i perspektivne biznise, ali ako im i to uspije, svakako bi im edukacija o investicijama dobro došla.

Kontradiktorne informacije

Banke namjerno nisam tu spomenuo, jer one tu funkciju nikad nisu trebale imati i dobro je da im se sada ona kroz regulativu oduzima. Visoke kamate u bankama ne služe ni gospodarstvu ni društvu.

Banke zarađuju na razlici u kamatama koje uzimaju i onih koje daju. Drugim riječima, nema niskih kamata za podršku operativnom poslovanju kao uostalom ni niskih kamata za stanove ako će se isplaćivati masne kamate na štednju. A kad se čuju prognoze, moguće je da se razdoblje visokih kamata na štednju više neće vratiti.

To je jedan od najboljih mehanizama poticanja razvoja investicijske kulture. Dakle, jako dobra vijest za poduzetnike i one koji traže radna mjesta.Nezahvalno je bilo kome reći da ne zna s novcem. Posebno ne onima koji novca imaju mnogo.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

No, ako se investicija promatra kao kupnja onda svatko može razumjeti da je prije kupnje nužno donijeti informiranu odluku. I čak se i u tom slučaju može pogriješiti. A vjerojatnost greške može biti samo još veća ako se tablice bankarskih kamata zamijene hrpom različitih i često kontradiktornih informacija o tvrtkama u Hrvatskoj.

Od toga koje podatke uopće promatrati pri investicijama preko toga kako ocijeniti koji su od tih podataka točni i što se i kada realno može očekivati od investicije pa sve do toga kako procijeniti rizik ulaganja, nisu to sve znanja koja rastu na stablu ili smo ih osmozom naslijedili od roditelja. Uče se.

Rijetki programi nedovoljni

I to pak znanje ovisi o mnogo čimbenika. U Hrvatskoj ima poduzetnika koji su već sami sudjelovali u IPO-ima, ali ih ne bi preporučili. Ima onih koji su bili u crowdinvesting kampanjama, ali ih isto ne bi preporučili. Ima i onih koji ne bi primili VC kapital ili dopustili da se njihova tvrtka preuzme ili spoji s nekom drugom tvrtkom. Ima i onih koji ne vjeruju u bankarske kredite.

Iskustva hrvatskih poduzetnika vrlo su različita. No, baš to danas jako šteti razvoju kulture investiranja na domaćem tržištu.

Nije, naime, dovoljno da u Hrvatsku dođu jedan, dva, tri VC fonda koja će ovdje biti lokalno. Nije dovoljno niti da ovdje bude smo jedna mreža poslovnih anđela. Nije dovoljno da se edukacije investitora obavljaju povremeno ili po posebnim programima.

Nedostaje kontinuiteta. I dakako, nije dovoljno da se samo o investicijama educiraju potencijalni ulagači.

Nužno je da se o tome što i kako rade investitori obrazuju i institucije.

Prije svega pravosuđe, jer koliko god se u Hrvatskoj stvari mijenjale po pitanju gospodarstva još se nisu pomakle dovoljno naprijed kad dođe do zaštite investitora, posebno ne u sudskim procesima.

Dobar primjer koji oslikava ovo stanje je tvrtka Rimac Automobili. Mate Rimac, osnivač i direktor te najuspješnije hrvatske visoko-tehnološke tvrtke u privlačenju investicija, u četvrtak je na nacionalnoj nagradi za inovacije VIDI Awards 2019 objavio da prikuplja još 70 milijuna eura za Rimac Automobile.

Rimac to naziva integralnim dijelom C serije investicija, one u kojoj mu ove godine Hyundai Motor i Kia Motors uložili u tvrtku 80 milijuna eura. Drugim riječima, Rimac u C investicijskoj rundi očekuje oko 150 milijuna eura kapitala.

Potrebno što više znanja

U prethodnoj, B rundi Porsche je investirao u Rimac Automobile 18,7 milijuna eura, a Camel grupa 30 milijuna eura, te s još nekim ulagačima ta runda teži gotovo 60 milijuna eura. Još prije toga, u A rundi, u Rimčevu tvrtku je uložio niz manjih privatnih ulagača, i to nešto više od 20 milijuna eura.

Imati takav popis ulagača i tolike iznose ulaganja nije samo veliko postignuće u Hrvatskoj već i vani. Međutim, to ne znači da svi imaju isto mišljenje o tome trebali li u tvrtku Rimac Automobili uložiti ili ne, ili pak koliki se povrat od te investicije i kada može očekivati, pa i koliki je rizik takvog ulaganja.

Dapače, mišljenja o tome jesu, a i bit će i dalje, vrlo podijeljena. Svatko si računa rizik investicije u odnosu na sebe pa je i logično da koliko ima ljudi toliko će biti i mišljenja. Primjer Mate Rimca i Rimac Automobila tu nimalo ne odskače. Ono što je problem, a rezultat je nedovoljne edukacije investitora i institucija, da se o ulaganju u jednu takvu tvrtku razgovara na razini simpatija i antipatija.

Kad dođe do ulaganja u startupe ili tvrtke s velikom vizijom i ambicijama treba što više znanja i zato se nadam da će edukacije investitora postati nešto uobičajeno i sveprisutno.