Beograd – Austrijska Raiffeisen banka koja je prva od inozemnih banaka došla na srpsko financijsko tržište razgranala je svoju djelatnost tako da je izbila na prvo mjesto u pogledu ostvarene active u 2004. godini od 793,1 milijuna eura. Taj je podatak iznijet u specijalnom izdanju beogradskog tjednika Ekonomist: Banke, osiguravajuća društva brokerske kuće. Prema objavljenoj rang-ljestvici slijede Delta banka sa 629,8 milijuna eura, Komercijalna banka sa 600 milijuna eura, Vojvođanska banka s 408 milijuna eura, Hypo Alpe-Adria banka s 326,4 milijuna eura. Narodna banka Srbije posljednjih mjeseci pokušava posebnim mjerama obuzdati kreditnu ekspanziju banaka, vidjeći u toj njihovoj djelatnosti dvije opasnosti. Jedna prijeti Srbiji da ju dovede u poziciju previše zadužene države, jer banke svoj kreditni potencijal crpu iz inozemnih izvora gdje se zadužuju, a dobivena sredstva plasiraju na srpskom tržištu po daleko povoljnijim uvjetima.

Kreditni bum
Druga mami građane na uzimanje kredita, čime bi moglo doći do njihove prezaduženosti i nemogućnosti da vrate podignute zajmove. NBS je u više navrata upozorio građane da se previše ne zadužuju, te da posebnu pažnju obrate na uvjete pod kojima to čine jer banke prikrivaju efektivnu kamatu tako da mnogi budu neugodno iznenađeni visokim mjesečnim ratama, ali tada je već kasno za kajanje. Poslovne banke svakodnevno “bombardiraju” stanovništvo reklamnim pozivima za uzimanje kredita. Poslovne banke na temelju visokih kamata ostvaruju dobiti i do 40 posto. U tom je pogledu Srbija, u ovom dijelu Europe, najpovoljnija za bankare jer ostvaruju enormno visoke zarade. Najveći prihod od kamata i nadokanada u prošloj godini ostvarila je Delta banka Miroslava Miškovića, koju je u međuvremenu preuzela talijanska Intesa. Deltin prihod od kamata iznosi 635,6 milijuna eura, a slijedi ju Komercijalna banka i Vojvođanska banaka.

Unosan posao
U okviru domaće financijske vlasti još nije odlučeno hoće li i Komercijalna banka biti privatizirana ili će ona jedina ostati s većinskim državnim kapitalom. Pokušaj bivšeg direktora Komercijalne banke Ljubomira Miajlovića i Bogoljuba Karića da dokapitalizacijom spuste državni udio ispod 50 posto osujećen je od strane ministra za financije Mlađana Dinkića, poslije čega je Mihajlović morao napustiti direktorski položaj i banku. Prema dobiti na prvome mjestu nalazi se AIK banka iz Niša koja je u 2004. godini ostvarila zaradu od 23 milijuna eura, druga je Delta banka s dobiti od 19,5 milijuna eura, a na trećeme mjestu nalazi se Raiffeisen banka s 12,6 milijuna eura.
Gledano u cjelini, poslovanje banaka u prošloj godini bilo je uspješno, što potvrđuje i ostvarena dobit od 97,8 milijuna eura, a to je za 41,6 posto više nego godinu dana prije. Samo je 10 banaka objavilo gubitak za prvih devet mjeseci.