Od danas teku rokovi u kojima potencijalni kandidati za Pantovčak moraju prikupiti po 10 tisuća potpisa i time potkrijepiti svoju predsjedničku kandidaturu.

Potpise trebaju prikupiti u 12 dana i to samo na obrascima Državnog izbornog povjerenstva (DIP), svaki birač potpisom može poduprijeti samo jednog kandidata, a valjanost potpisa provjeravat će se pri predaji kandidature.

Obrasci će se moći isprintati s mrežne stranice DIP-a od 22. studenoga u „nula, nula sati“ i ne mogu se zamijeniti nekim drugim, starim obrascima, poručuje potpredsjednica DIP-a Vesna Fabijančić-Križanić.

Rok za kandidature je do ponoći, 3. prosinca. DIP potom ima 48 sati za njihovu provjeru i objavu liste kandidata za predsjednika, kad to učini i službeno će krenuti izborna promidžba.

DIP će kandidature zaprimati već od petka, 22. studenoga, u prvim danima u svojoj zgradi u Visokoj 15, a četiri posljednja dana u zgradi Hrvatskog sabora.

Kako bi se spriječile gužve, DIP poziva predsjedničke kandidate da najave dolazak.

Gdje su danas kandidati i kandidatkinje?

Kandidatkinja za predsjednicu Republike Hrvatska i aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović posjetit će u Zadru štand na kojemu će se prikupljati potpisi za njezinu predsjedničku kandidaturu.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Predsjednički kandidat Zoran Milanović počet će prikupljati potpise podrške kandidaturi u Puli. Njegovu kandidaturu podržat će svojim potpisima i čelnici SDP-a u Zagrebu.

Predsjednički kandidat Miroslav Škoro potpise će početi prikupljati na središnjem zagrebačkom trgu.

S kandidaturom i poseban račun za financije

Skupe li potrebnih 10 tisuća potpisa, potencijalni predsjednički kandidati svoje kandidature mogu DIP-u predati i prije krajnjeg roka, a pri tome trebaju voditi računa da najkasnije s danom predaje moraju otvoriti poseban račun za financiranje izborne promidžbe. Za sada je to učinilo njih jedanaest.

Sredstva s tog računa mogu koristiti samo za podmirenje troškova promidžbe, ne i za podmirenje osobnih troškova kao što su troškovi za osobnu odjeću, otplatu dugovanja i sl.

O otvaranju posebnog računa potencijalni su predsjednički kandidati dužni pisano obavijesti DIP koji im izdaje lozinku za ulaz u informacijski sustav za nadzor financiranja. Riječ je o računalnom programu putem kojega se dostavljaju i druga propisana izvješća i podatci te isti objavljuju na mrežnoj stranici DIP-a. Taj način dostave, odnosno taj sustav novost je na skorim izborima za predsjednika države, ali je uspješno primijenjen na izborima za Europski parlament, podsjeća Fabijančić- Križanić.

Novi sustav, smatra, nije težak za kandidate, široj javnosti jamči preglednost i transparentnost, a DIP-u olakšava nadzor.

Novosti u financiranju

Svaki kandidat na promidžbu može potrošiti do osam milijuna kuna.

Promidžbu može financirati iz vlastitih, sredstava stranke koja ga je predložila te iz donacija – fizičkih i pravnih osoba koje mu mogu donirati do 30 tisuća odnosno 200 tisuća kuna.

Donacije u novcu uplaćuju se na poseban račun, a donatori su dužni primatelju dostaviti izjavu da se protiv njih ne vodi postupak naplate dospjelih nepodmirenih obveza prema državnom proračunu, odnosno lokalnim proračunima ili zaposlenicima.

Po novome, ako je donacija veća od pet tisuća kuna, tada treba zaključiti ugovor, a za svaku se mora izdati potvrda, napominje potpredsjednica DIP-a.

Novost je i da potencijalni predsjednički kandidati koji su otvorili poseban račun, a neće postati kandidati, moraju isti zatvoriti 15 dana po objavi zbirne liste kandidata, naglašava Fabijančić-Križanić.

Prva financijska izvješća predsjednički će kandidati DIP-u morati podnijeti sedam dana prije izbora, a DIP će ih objaviti na svojoj mrežnoj stranici i tako učiniti dostupnim javnosti.

S obzirom da su izbori i financijski zahtjevan posao, Vlada je kandidatima za naknadu dijela troškova u proračunu osigurala 2,8 milijuna kuna, no na nju mogu računati samo kandidati koji osvoje više od 10 posto glasova.

Petogodišnji mandat

Hrvatska predsjednika države bira na mandat od pet godina, biraju ga punoljetni hrvatski državljani u Hrvatskoj i inozemstvu.

Aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović najavila je da će se natjecati za još jedan mandat, svoje mjesto na Pantovčaku vide i bivši premijer Zoran Milanović, kao i Miroslav Škoro, Dejan Kovač, Katarina Peović, Ivan Rude, Ante Simonić, Dalija Orešković, Ava Karabatić, Mislav Kolakušić, Ivan Pernar, Dario Juričan, Tomislav Panenić, Vlaho Orepić…

Ako niti jedan kandidat za predsjednika države Republike Hrvatske ne dobije u prvom krugu većinu glasova svih birača koji su glasovali, održava se drugi krug izbora nakon 14 dana.

Znači, ne dobije li 22. prosinca niti jedan predsjednički kandidat većinu glasova birača koji su glasovali, za dva tjedna, 5. siječnja 2020. održat će se drugi krug u koji će ući dva kandidata s najviše dobivenih glasova.