Kako izgleda održiva budućnost u Hrvatskoj? Što sve trebamo poduzeti da je ostvarimo? Koji su modeli financiranja održivih projekata? Koja je uloga politike, a koja gospodarstvenika? Odgovore na ta pitanja su na dvodnevnoj stručnoj konferenciji o društveno odgovornom poslovanju dali vodeći svjetski stručnjaci iz održivog razvoja i odgovornog poslovanja te lideri hrvatskih poduzeća. 11. Konferencija o odgovornom poslovanju okupila je u Zagrebu rekordni broj vrhunskih svjetskih stručnjaka iz tema održivog razvoja i društveno odgovornog poslovanja. Oni su u dvodnevnim raspravama nastojali dati odgovore na provokativna pitanja koja su uključila teme: kako EU i Vlada pripremaju odgovore na klimatske promjene, kako formuliraju svoje politike prema Ciljevima održivog razvoja UN-a i zašto su one važne, koje su najbolje prakse korporativnog sektora u tim pitanjima, kako se financiraju održivi projekti te kako se stvara uspješna korporativna klima.

Klimatske promjene – izazovi i mogućnosti. Promjene klime utječu ne samo na naše životne prilike, odabire i uvjete, već zahtijevaju potpunu promjenu smjera u razmišljanju država, lokalnih zajednica i poduzeća. Uvodnik u temu je dao Srgjan Kerim, makedonski diplomat, predsjedavajući 62. sjednice Skupštine UN-a i posebni izaslanik Glavnog tajnika UN-a za klimu u vrijeme donošenja prvih ključnih dokumenata o klimatskim pitanjima. U panel diskusiji su osim njega sudjelovali Petra Remeta, direktorica programa WWF Adria, Mirko Orlić, profesor s Prirodoslovno matematičkog fakulteta, a panel je moderirala Dunja Mazzocco Drvar, istaknuta hrvatska metereologinja s RTL-a. U raspravi su prezentirane činjenice koje govore u prilog ozbiljnosti situacije kada je promjena klime u pitanju i važnosti brzog djelovanja, ne više toliko na borbi protiv klimatskih promjena, budući da se klima već promijenila, nego na snažnijoj prilagodbi promjenama u gospodarstvu i načinu života koje će neminovno uslijediti. Svi su se sudionici složili da je najvažnije da političari počnu slušati znanstvenike i njihova upozorenja o krizi u kojoj se nalazimo. Naglašeno je da su znanstvenici često i previše konzervativni u svojim mišljenjima te je apel koji upućuju zaista razlog da se ozbiljno počnemo baviti svojim utjecajem na klimu.

Na koje načine mogu europske politike podržati i ubrzati ostvarenje Ciljeva održivog razvoja UN-a tema je kojoj je uvodničar Pedro Ortun, bivši direktor Glavne uprave za poduzeća i industriju u Europskoj komisije. On je iznio tri načina na koje se može ubrzati ostvarenje Ciljeva: pametna kombinacija instrumenata, razvoj poslovnog modela provedbe, te intenzivna suradnja sa svim dionicima u provedbi politika. Panel na temu politika vodila je Maja Božićević Vrhovčak iz Energertskog instituta Hrvoje Požar, a na njemu su sudjelovali Amadeo Watkins s Cranfield University School of Management, Davor Škrlec s Fakulteta elektrotehnike i računarstva i bivši zastupnik Europskog Parlamenta te Dijana Varlec iz Hrvatske gospodarske komore. Za uspješno oblikovanje politika za provedbu Ciljeva održivog razvoja, ključno je koliko često se o njima razgovara na najvišoj razini u organizaciji, kvaliteti odnosa stručnjaka koji se bave DOP-om s članovima Uprave te iznosi budžeta koje smo spremni izdvojiti za provedbu ciljeva i unapređenje održivosti.

Korporativni sektor u Hrvatskoj je predvodnik provedbe Ciljeva održivog razvoja, a o tome su na panelu govorili predstavnici poduzeća – lidera DOP-a. Korporativni sektor u Hrvatskoj razumije rizike povezane s klimatskim promjenama te je bilo govora o tome što rade na ublažavanju posljedica. Posebno je istaknuta važnost utjecaja velikih poduzeća na održivost odgovornim upravljanjem u cijelom njihovom lancu vrijednosti. Prilagodbe inovacijama i novim rješenjima danas su pitanje opstanka, a ne samo izvrsnosti. Na panelu su sudjelovali Sara del Fabbro, predsjednica Uprave i glavna direktorica za održivost IKEA za Jugoistočnu Europu, Ivana Budin Arhanić, potpredsjednica Valamar Riviere, Marinko Došen, predsjednik Uprave AD Plastik te Angelika Brnada, direktorica održivog razvoja i zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša u Ini, a moderirala ga je Mirjana Matešić, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj.

Na panelu posvećenom održivom financiranju raspravljalo se o novim modelima financiranja održivih projekata. Financijske institucije u Hrvatskoj trebale bi sastaviti popis održivih poduzeća ili projekata, što im može pomoći u upravljanju rizicima, jedan je od zaključaka panela u kojem je uvodničar i moderator bio Sasja Beslik, voditelj održivog financiranja u J. Safra Sarasin Group. Banke trebaju razvijati nove instrumente ulaganja u održivi razvoj, premda se mlade generacije sve više okreću i drugim vrstama i izvorima kapitala. Financijski sektor, a posebno razvojne banke su odgovorni za edukaciju dionika o razvoju održivih praksi kako bi poduzeća razvijala otpornost koju traže investitori i kreditori. Veća transparentnost poduzeća jedan je od bitnih zahtjeva osiguravatelja kapitala. Na panelu su raspravljali Andrea Liverani iz Svjetske banke, Victoria Zinchuk, direktorica EBRD-a u Hrvatskoj, Renata Brkić iz Feelsgood Capital Partners i Hrvoje Galičić iz HBORa.

Osim održivosti okoliša i ekonomije, sve više pažnje se posvećuje zdravoj izgradnji poduzeća. Organizacijska klima, izgradnja korporativne kulture i brendiranje poslodavaca postaju teme od iznimnog značaja, a sve više utječu na odgovornost i konkurentnost poduzeća. Uvodnik je iznijela i panel moderirala Zrinka Lovrenčić, direktorica Great Place to Work iz Australije, a u razgovoru su sudjelovale Zdravka Demeter Bubalo, viša potpredsjednica za ljudske potencijale u MOL Grupi i Mirna Koričan Lajtman, profesorica na Luxembourg School of Business. Mladi zaposlenici danas umjesto izgradnje karijere traže „iskustva“. Kulture se moraju graditi odozdo prema gore, kao i najbolje prakse. „Slušajte što vam govore vaši ljudi“, poruka je panelistica. Izgradnja i razvoj uspješne organizacije ne provodi se planovima koje izrađuju Uprave, nego autentičnim inicijativama zaposlenika i njihovim uključivanjem.

Na temu korporativne kulture posebno je predavanje održao Andre Spicer profesor s Cass Business School iz Londona koji je govorio o „sporom upravljanju“ i dao savjete kako poduzeća mogu ostvariti održivost u radnoj okolini. 11. DOP konferencija uključila je tri radne sekcije na kojima su predstavljeni stručni i znanstveni radovi te studije dobre prakse na teme: korporativno upravljanje i alati održivog razvoja; jačanje održivosti: mediji, obrazovanje, standardizacija i analize; te primjeri dobre prakse u ostvarenju ciljeva održivosti.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost