"Naša grupa snažno vjeruje u budućnost aluminijske industrije u FBiH. Želimo odmah započeti s radom tvornice, ali i osigurati da Aluminij bude stabilan i konkurentan još mnogo godina", rekao je Kabiri u intervju za Dnevni list iz Mostara. 

Konzultanti njegove M.T. Abraham Grupe više od dva mjeseca analizirali su stanje u posrnuloj mostarskoj kompaniji. Zajedno s partnerima China Machinery Engineering Corporation (CMEC) i China Nonferrous Metal Industry's Foreign Engineering & Construction Co., Ltd. (NFC) poslali su ponudu Vladi Federacije BiH kao pojedinačnom najvećem vlasniku. 

"Ponuda prikazuje dugoročnu mapu puta kako bi se osiguralo da Aluminij ostane stabilan i konkurentan još mnogo godina", dodao je Kabiri. 

Planovi izraelsko-kineske grupacije povezani su i s izgradnjom termoelektrane ili plinske elektrane snage 300-350 megawata koje bi Aluminiju osiguralo stabilnu opskrbu električne energije. U međuvremenu očekuju da bi Federacija BiH osigurala konkurentnu cijenu električne energije kako bi Aluminij mogao normalno raditi. 

"Bez ove potpore Vlade FBiH postojanje Aluminija nije održivo u bilo kojem tržišnom stanju. Vjerujemo da će odluka o Aluminiju, ako je već politička, biti ispravna za građane", rekao je Kabiri i naveo kako je u svijetu prosječna cijena struje za aluminijsku industriju iznosi 27 eura po megavatsatu. 

Predsjednik M.T. Abraham Grupacije naveo je kako bi za pokretanje Aluminija trebalo izdvojiti 50 milijuna eura, te da bi trebale dvije godine kako bi se svih 256 ćelija stavilo u pogonu. Predviđeno je dodatno ulaganje od 160 milijuna eura kako bi se povećali proizvodni kapaciteti i poboljšali uvjeti u trenutačnim pogonima. 

Aluminij je prestao s radom kada su dugovanja premašila 200 milijuna eura, što vlasnik MT Abraham Grupacije ne vidi kao problem. 

Vlasti u Federaciji BiH ranije su upozorile kako neće poduprijeti subvencioniranje cijene električne energije. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Mostarski Aluminij prestao je s radom 10. srpnja zbog visokih dugovanja, uglavnom za električnu energiju. Uz Vladu Federacije BiH koja je najveći pojedinačni suvlasnik 44 % posto dionica, mali dioničari radnici imaju još toliki udjel, dok je Vlada RH suvlasnik 12 posto Aluminija.