Rusija i Srbija gradit će Centar za nuklearnu znanost, tehnologije i inovacije u Vinči. Tu će biti izgrađen istraživački reaktor, tzv. nulte snage, koji će proizvoditi radioaktivne izotope za medicinu i različita istraživanja, ali neće biti podignuta nuklearna elektrana, niti će reaktor koji će se graditi biti takve snage da može proizvoditi električnu energiju. Reaktor će, pišu Večernje novosti, stajati oko 300 milijuna eura, dok bi izgradnja nuklarne elektrane stajala od četiri do pet milijardi eura.

Nužna promjena zakona
"Ipak, gradnja nuklearne elektrane morat će u nekom trenutku doći na red, zbog sve manjih zaliha fosilnih goriva. Ali i ako jednog dana odlučimo struju proizvoditi u nuklearnim reaktorima, bit će potrebno od 10 do 15 godina da se projekt realizira. Najlogičnija lokacija bila bi negdje uz Dunav", objašnjava jedan od srpskih nuklearnih fizičara. Prije toga, potrebno je promijeniti zakone jer je u Srbiji zabranjena izgradnja nuklearnih postrojenja. Moratorij na izgradnju, koji je donesen 1989. godine, nakon katastrofe u Černobilu, istekao je poslije 25 godina, kada je usvojen Zakon o zabrani gradnje nuklearnih elektrana.

Naravno, zabrana gradnje smanjila je i školovanje kadrova za nuklearnu energiju, ali stručnjaci smatraju da bi bilo dobro da Srbija bude u toku s istraživanjima u tom području, kako bi imali tehnološko znanje ako se država nekoliko godina odluči graditi nuklerku. Bude li Srbija gradila takvo postrojenje, u tome će imati podršku Rusije.

Sergej Prihotko, visoki dužnosnik ruske vlade, rekao je da je Rusija spremna postati partner Srbiji i u izgradnji nuklearne elektrane, ako ona odluči pokrenuti nuklearni energetski program. Sporazum o izgradnji znanstvenog centra u Vinči potpisali su Nenad Popović, srpski ministar za inovacije i Aleksej Lihačov, glavni direktor ruske državne kompanije Rosatom. Centar u Vinči će, kako je priopćio Rosatom, imati višenamjenski reaktor za istraživanja, ispunjen vodom pod pritiskom, uz sve prateće sustave, opremu i laboratorije.

Rosatom je osnovan 2007. godine, i danas upravlja s više od 360 tvrtki, uključujući znanstveno-istraživačke organizacije, komplekse s nuklearnim oružjem i jedinu flotu nuklearnih ledolomaca na svijetu. "Centar za nuklearne znanosti, tehnologije i inovacije, koji ćemo zajednički izgraditi u Srbiji, predstavlja inovativni projekt utemeljen na najnaprednijim nukleranim tehnologijama. Projekt je rezultat naše dugoročne saradnje u ovom području i tradicionalnih veza ruskih i srpskih nukelarnih istraživača", rekao je Lihačov, dodajući da su obje strane odlučne da projekt provedu što je prije moguće.

Očekuju nova istraživanja
Kako je za Večernje novosti objasnio prof. dr Miodrag Krmar, profesor na Katedri za nuklearnu fiziku na PMF-u u Novom Sadu, sporazum je vrlo važan za obje zemlje, jer će centar u Vinči biti najmoderniji centar za nuklearna istraživanja u Europi, u kojem će se obučavati kadrovi iz cijelog svijeta.

"Imat ćemo najsuvremenije ruske tehnologije za primjenu nuklearne energije u mirnodopske svrhe, prije svega u području medicine, poljoprivrede i industrije. To će pridonijeti tome da u Srbiji stvorimo novu generaciju nuklearnih znanstvenika i da provodimo istraživanja kakva danas postoje u Americi, Francuskoj, Kini, Rusiji i drugim ekonomski razvijenim državama", rekao je prof. dr Krmar. 

Ostao samo nuklearni otpad

Reaktor u Vinči radio je od 1959. do 1984. godine
Prvi istraživački reaktor u Institutu Vinča kupljen je 1955. godine od Rusa, zajedno s uranijskim gorivom. Pokrenut je četiri godine kasnije i radio je do 1984. godine, kada je zaustavljen zbog planirane obnove, ali nikada nije ponovno pokrenut. Šipke uranija težine 2500 kilograma iz reaktora A u Vinči otpremljene su u Rusiju 2010. godine. Od tada Srbija više nema nuklearno gorivo, već samo nuklearni otpad, poput dijelove reaktora i drugih ozračenih elemenata. Osim tog reaktora, u Vinči je postojao i mali, tzv. školski reaktor, koji je služio u znanstvene svrhe, ali niti on danas ne radi.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju