Šest godina nakon liberalizacije teretnog prijevoza i ulaskom međunarodnih privatnih prijevoznika u hrvatski teretni željeznički sustav, HŽ Cargo je 2018. i dalje držao prvo mjesto sa 68 posto tržišnog udjela, što je pad u odnosu na 2016., kad je udio iznosio 85,3 posto, čulo se na tribini Intermodalni prijevoz – rješenje za održivu mobilnost na zagrebačkom Fakultetu prometnih znanosti (FPZ).

Kao drugi najveći prijevoznik isprofilirao se Rail Cargo Carrier Croatia (RCC), čiji je direktor Milan Brkić ukazao na niz problema s kojima se suočava, u rasponu od infrastrukturnih radova bez konkretnih kratkoročnih planova zatvaranja pruge, do onemogućavanja pristupa uslužnim objektima koje kontroliraju HŽ Cargo i HŽ Putnički prijevoz.

Na primjedbu HŽ-a kako privatni prijevoznici voze po 30% nižim cijenama i time ugrožavaju nacionalni interes, Brkić je oštro odgovorio da 'nacionalni interes ima smisla braniti kad se novac racionalno troši. RCC plaća poreze, svi doprinosi se uplaćuju u državni proračun, čime i mi zaslužujemo naziv nacionalnog prijevoznika'. Rasprava se nastavila na panelu gdje je Saša Subotić iz HGK istaknuo kako "RH modernizira pruge za 160 km/h, dok je europski standard 240 km/h, a razlika u cijeni modernizacije je zanemariva".

Jasmina Pašagić Škrinjar s FPZ-a upozorila je na ciljeve Bijele knjige EK među kojima je i da se 30% teretnog cestovnog prijevoza duljeg od 300 km do 2030. preusmjeri na druge načine prijevoza kao što su  željeznički i vodeni promet, a do 2050. i više od 50%, što bi se trebalo olakšati uspostavljanjem učinkovitih i zelenih koridora za teretni prijevoz.