U mnogim članicama EU manje od 50% parnica završi sudskom presudom, međutim, to nije i hrvatski slučaj jer ih navodno čak 80% tako završava, dok se kvaliteta presuda pa i dugotrajnost postupka i dalje smatraju neuralgičnim točkama.

Stoga se velika očekivanja polažu u porast broja uspješnih postupaka medijacije, nakon što je u cilju jačanja alternativnih načina rješavanja sporova i hrvatskim sucima, po uzoru na reformirana pravila u Engleskoj, omogućen snažni alat. Sukladno novom rješenju iz izmjena Zakona o parničnom postupku, od početka rujna, sudovi već donose prva rješenja kojima stranke upućuju na postupak mirenja.

Ključna razlika je da to više nije tek preporuka, nego obvezno rješenje koje prate ozbiljne sankcije za sve koji propuste tako postupiti, što su pozdravili sudionici okruglog stola, povodom izmjena ZPP-a održaog u Hrvatskoj udruzi za mirenje (HUM) na jučerašnji Svjetski dan rješavanja sporova.

Stranka koja nije pristupila sastanku zakazanom radi održavanja mirenja, gubi pravo tražiti naknadu daljnjih troškova postupka, istaknuo je profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta Alan Uzelac, dodajući da bi se i država mogla naći u istoj situaciji, ako uvažavajući sve okolnosti tako odluči sud, tj. neovisno o provedenom postupku mirenja pred DORH-om.

Pomoćnik ministra pravosuđa Vanja Bilić, moderator skupa, smatra da stranke moraju pokašati medijaciju, odnosno dužne su doći na sastanak u dobroj vjeri. Bilić je najavio i nove korake na planu edukacije koja je predviđena u sklopu 1,5 milijuna eura vrijednog projekta mirenja, na kojem surađuje Kraljevina Norveška, od čega je 300.00 eura namijenjeno je za edukaciju 500 sudaca i državnih odvjetnika na sudovima i državnim odvjetništvima u Velikoj Gorici, Splitu i Osijeku te na Trgovačkom sudu u Rijeci.

"Projekt je napravljen tako da se ne odvija sve u Zagrebu, što je u skladu s tradicijom Norveške", kaže Bilić.