Vrhovni sud odbio je reviziju banaka u slučaju kolektivne tužbe koju su predvodile udruge Potrošač i Franak. Sudsko vijeće presudilo je da su banke (njih osam) "povrijedile kolektivne interese i prava korisnika kredita ugovorenih u švicarskim francima.

Time je VSRH dodatno otvorio vrata (nekadašnjim) dužnicima po kreditima u "švicarcima" da od banaka traže obeštećenje, ali tek kroz naknadne pojedinačne parnice jer su kolektivne tužbe pravno utvrđujućeg, a ne osuđujućeg karaktera. Bankama, pak, u smislu daljnjih pravnih mogućnosti opet ostaje obraćanje Ustavnom sudu, a što mahom i najavljuju, te postupci na europskoj razini.

U odluci suda navodi se da su tužene banke "u određenim razdobljima povrijedile kolektivne interese i prava korisnika kredita sklapanjem ugovora o kreditu koristeći u njima "nepoštene i ništetne ugovorne odredbe – ugovaranjem valute uz koju je vezana glavnica švicarski franak (valutna klauzula), a da se o tome nije pojedinačno pregovaralo".

U Udruzi Franak pravorijek su Vrhovnog suda dočekali, dakako, slavodobitno. Tako je Goran Aleksić kao najprepoznatljiviji eksponent Udruge Franak rekao kako je "svanuo i taj radostan dan: Vrhovni sud RH u osmoj godini suđenja razriješio je slučaj Franak".

To, kaže, znači da sada svih 125.000 potrošača koji su ugovarali CHF kredite može bez nervoze na sudovima tražiti svoj novac, jer "vremena ima sve do 2023." S druge strane, u Hrvatskoj udruzi banaka kažu kako "VSRH ovime nije u bitnome dao nikakva nova prava korisnicima kredita, niti je odredio svoj stav u pogledu individualnih parnica". 

Napominju kako je točno da su u određenom dijelu korisnici kredita pokrenuli svoje individualne sporove do 13. lipnja ove godine i da se povodom toga pojavljuju različite pravne situacije ovisno o pojedinačnim statusima svakog korisnika kredita.

S tim u vezi HUB na čelu s direktorom Zdenkom Adrovićem ističe kako se u svojoj odluci VSRH dodatno osvrnuo jedino na pitanje Zakona o potrošačkom kreditiranju tj. pravu na konverziju. Sud, kažu, nije ulazio u individualna prava već samo načelno u pitanje da je kolektivni spor kao takav dopušten i nakon tog Zakona. 

Drugim riječima, odluka sudskog vijeća njima sugerira da bi njezina opipljiva težina mogla biti vezana upravo uz (provedenu) konverziju.  "Gledamo li u cjelini rezultat kolektivnog spora, moglo bi se zaključiti da je s jedne strane jasno što se postiglo tzv. Zakonom o konverziji u smjeru da je time omogućeno pravo na zamjenu valute. Sva druga pitanja ostala su otvorena u sferi individualnog prava i sudovi će morati, ovisno o individualnim uvjetima i pravilima sudske procedure, pojedinačno odlučivati. To znači i da rezultati neće biti jednoznačni", zaključuju u HUB-u. 

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

 A dok je većina banaka prepustila prve reakcije toj udruzi, iz Erstea su ipak izašli i s vlastitim viđenjem presude Vrhovnog suda.  Osim što će razmotriti poduzimanje daljnjih pravnih koraka i u Hrvatskoj i na europskoj razini, i oni izuzetno bitnom ističu činjenicu da obrazloženje presude Vrhovnog suda "može upućivati na zaključak da kod CHF kredita koji su konvertirani u eurske temeljem zakonskih izmjena iz 2015. godine ne postoji pravna osnova za ostvarivanje bilo kakvih daljnjih prava u individualnim postupcima".

  Konverzijom koja je 2015. temeljem zakonskih izmjena provedena isključivo na trošak banaka, kažu, već je izjednačena pozicija korisnika CHF kredita s onima koji su kredite podizali uz valutnu klauzulu u eurima. U tom argumentu zacijelo bi se mogli pronaći korisnici kredita koji su ih inicijalno uzeli u kunama ili vezali uz euro. U Ersteu, usto, ističu i da, kad su u pitanju CHF krediti koji nisu konvertirani, odnosno oni koji su ranije otplaćeni, još uvijek postoji dvojba u tumačenju zastarnih rokova. 

"Naime, pitanje prekida li kolektivna tužba zastaru ili ne još nije konačno riješeno i o tome postoje različiti stavovi pravnih stručnjaka. To znači da je u ovom trenutku, neovisno o ovoj odluci Vrhovnog suda, još uvijek otvoreno pitanje koji broj klijenata po ovoj osnovi ima mogućnost tužiti banku, odnosno koje vremensko razdoblje otplate kredita može biti obuhvaćeno takvom tužbom", kažu u Ersteu.  U Udruzi Franak stvari vide drukčije. Aleksić je najavio pokretanje novog vala tužbi. Računa da će ih do kraja 2022. biti više od 100 tisuća, a on će pokušati izgurati i zakonsko rješenje za izvansudsku restituciju.

Vrhovni sud u međuvremenu će, kaže, morati donijeti još nekoliko važnih odluka, prije svega o tome je li ugovor s valutnom klauzulom CHF ništetan, a u tom slučaju, tvrdi Aleksić, restitucija bi za potrošače mogla biti i do sto posto veća nego restitucija kamata i razlike tečaja. 

Pored svega, Aleksić najavljuje i da će prijaviti svih osam banaka kazneno jer su svojim identičnim postupanjem oštetile i građane i državu. No, sad im je prioritet ipak "afirmacija ništetnosti CHF ugovora", ali i guranje promjena "zastarjelog" sudskog stava o zastarama potraživanja. Aleksić misli da bi banke u idućim godinama mogao snaći ceh od čak 15 milijardi kuna. Ako se to i ne ostvari, čini se da je već dosad izborio još jedan saborski mandat.