Samo za članstva u različitim međunarodnim organizacijama Republika Hrvatska u posljednje je dvije godine izdvojila 16,3 milijuna kuna, što je novac dovoljan za gradnju jednoga dječjeg vrtića, a na pomoć izbjeglicama ukupno smo utrošili 30 milijuna kuna, piše u nedjelju Jutarnji list.

Ove brojke samo su maleni dio službene razvojne pomoći u inozemstvo, a čije je izvješće o provedbi za 2017. i 2018. godinu u petak prihvatila Vlada, otkrivši pritom da je država tijekom 2017. za pomoć inozemstvu izdvojila 355,26 milijuna kuna, odnosno 452,63 milijuna kuna u 2018. godini, što zapravo čini 0,10 posto BND-a, koliko smo u ove svrhe prema odredbama Europske unije i dužni trošiti, navodi dnevnik.

Kad je u pitanju pomoć izbjeglicama, Republika Hrvatska u dvije je godine najviše izdvojila za pomoć izbjeglicama u Turskoj, jednom 19,2 milijuna, a drugi put 9,6 milijuna, dok smo za pomoć sirijskim izbjeglicama u Jordanu ukupno izdvojili 1,5 milijuna kuna.

Kad su u pitanju pojedinačne države, očekivano, Hrvatska je u 2017. i 2018. godini najveći iznos novca kroz donacije, pomoći, sufinanciranje i različite druge vrste novčane pomoći pomagala Bosni i Hercegovini, a dobar dio tog novca otišao je na nešto što se naziva "poticaj za zdravstvo u BiH", koji pak uključuje različite vrste sufinanciranja.

Recimo, 39 milijuna kuna otišlo je na financiranje Sveučilišne kliničke bolnice u Mostaru, a potom se na popisu financiranih projekata pronašlo još desetak stavki poput nabave parnog sterilizatora vrijednog 400 tisuća kuna, digitalnog ortopana za 100 tisuća, ultrazvuka za 150 tisuéa, EKG aparata zajednak iznos i slično, ističe dnevnik.

Sudeći prema podacima iz izvješća, Hrvatska je obvezna do 2030. godine znatno povećati iznos koji će godišnje izdvajati za razvojnu pomoć pa će kroz desetak godina tako on umjesto 0,10 iznositi 0,33 posto BND-a, dok će države koje su sastavnica EU postale prije posljednjeg proširenja taj iznos pomoći biti dužne povećati na 0,7 posto BND-a, donosi Jutarnji list.