Hrvatska narodna banka (HNB) podvukla je crtu pod 2018. godinu s 468,4 milijuna kuna gubitka pa će i drugu godinu zaredom državna blagajna ostati bez financijske injekcije dijela viška prihoda nad rashodima. Iz izvješća središnje banke može se iščitati da su kao i 2017. na rezultat utjecale tečajne oscilacije; tečaj euro/kuna zabilježio je pad, a tečaj dolar/kuna rast.

Kao i godinu ranije, u kojoj je gubitak dosegnuo 2,5 milijarde kuna pokrenuvši kanonadu na adresu guvernera Borisa Vujčića i to baš u godini kad mu je istjecao mandat, riječ je o nerealiziranim tečajnim razlikama, odnosno knjigovodstvenoj kategoriji. U 2018. za HNB nije manjkalo uzbuđenja.

Premda je uvođenje eura najavljeno krajem 2017. prošle godine su krenuli prvi koraci oko ulaska Hrvatske u eurozonu. U srpnju je unatoč medijskim lobiranjima sa svih strana, Vujčiću povjeren još jedan šestogodišnji mandat guvernera. Izbor nije prošao glatko, kasnilo se s imenovanjem nekoliko dana, a vladajući na čelu s Andrejem Plenkovićem ipak su odlučili "pokazati mišiće" i politički kadrovirati u redovima viceguvernera.

Oslonac turizam i EU fondovi
Sandra Švaljek zamijenila je Relju Martića na mjestu zamjenika guvernera, umjesto Vedrana Šošića i Tomislava Presečena viceguvernerima su imenovani Roman Šubić i Slavko Tešija, dok je jedini čvrsti izbor Vujčića bila Martina Drvar naslijedivši na čelu supervizije Damira Odaka. Početkom srpnja ove godine želja za političkim kadroviranjima ipak je pala u drugi plan, vjerojatno ubrzavanjem tempa posla oko eura, a dobrim dijelom jer je fokus bio na briselskim kadroviranjima i ministarskim aferama, pa su potvrđeni mandati Bojanu Frasu i Michaelu Faulendu.

U gospodarskom smislu, u 2018. nastavljen je rast, ali je zamah usporio zbog slabijeg izvoza, dok su veća zaposlenost, rast optimizma i jače zaduživanje gurali prema gore osobnu potrošnju i BDP. Inflacija je blago ubrzala, uz znatan višak u platnoj bilanci zbog turističkih eura i jačeg korištenja EU fondova kuna je bila pod aprecijacijskim pritiskom. Proračun je ostvario višak, a inozemni dug nastavio se smanjivati, kao i omjer javnog duga i BDP-a. U tom uvjetima monetarna politika ostala je ekspanzivna, a kamatne stope banaka (na kredite i štednju) nastavile padati.

HNB je održavao tečaj stabilnim, sprečavajući aprecijaciju, otkupivši rekordnih 1,83 milijarde eura od banaka "natiskavši" istovremeno 13,6 milijardi kuna. Time je ostvaren drugi najveći godišnji prirast pričuva koje su na krajem prosinca dosegnule 17,4 milijarde eura. "Zarada ostvarena upravljanjem pričuva presudno određuje ukupan financijski rezultat HNB-a. Unatoč povijesno niskim, a u slučaju eura i negativnim, kamatnim stopama ostvaren je pozitivan rezultat od 62,1 milijuna eura ili 460,9 milijuna kuna", rekao je guverner.

Oporavljeni od Agrokora
Banke, čija stabilnost s inflacijom čini dva temeljna cilja HNB-a, oporavile su se od šoka u Agrokoru, uz rast bruto dobit na 5,6 milijardi kuna i rast imovine na 408 milijardi kuna, dok su loši krediti pali ispod 10 posto zbog prodaja portfelja.

Unatoč rastu dobiti, operativan rezultat banaka i dalje je pod pritiskom zbog rekordno jeftinog novca. Neto kamatni prihod HNB-a iznosio je 492,6 milijuna kuna, uz 28,5 milijuna od naknada i provizija. Rashodi su iznosili 90,8 milijuna kuna, dok su troškovi poslovanja oko 374 milijuna kuna. Od toga su troškovi za 661 zaposlenika bili 173,6 milijuna kuna, materijalni troškovi 103,3 milijuna, a izrada novčanica i kovanog novca stajala je 62 milijuna kuna.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno