Reforma javne uprave već je godinama neizostavan dio svakog Vladina programa, a isti je slučaj i s akcijskim planom za uvođenje eura, koji se namjerava provesti do svibnja iduće godine, piše u srijedu Jutarnji list, dodajući da se njime Vlada obvezuje da će u državnim institucijama biti više stručnjaka, a manje politički imenovanih dužnosnika.

Među njima su i pomoćnici ministara. O samom akcijskom planu Vlada ne navodi detalje, ali ističe da je namjera "osigurati kontinuitet rada državne uprave jer više neće biti pod utjecajem političkih promjena", navodi dnevnik.

Te promjene Vlada namjerava osigurati kroz izmjenu dvaju zakona, o sustavu državne uprave i o obvezama i pravima državnih dužnosnika, koji su već u Saboru i trebali bi biti usvojeni do kraja ove godine.

Uz ostalo se predviđa, kako je pojasnio sada već bivši ministar uprave Lovro Kuščević, da će 96 pomoćnika ministara postati ravnatelji uprava koji će se birati na mandat. Morat će imati zakonom propisane uvjete, školsku spremu, radno iskustvo i neće se mijenjati sa svakom promjenom politike, već će oni biti ti koji će ministre upoznavati sa zatečenim stanjem, ističe Jutarnji list.

Osim depolitizacije, Vlada bi konačno trebala potaknuti i prodaju državne imovine. U svom dosadašnjem mandatu ministar državne imovine Goran Marić uglavnom se bavio nekretninama, ali u idućih godina dana trebao bi se više fokusirati na poduzeća koja nisu na popisu društava od posebnog interesa. Od Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) očekuje se da do travnja iduće godine objavi natječaje za prodaju 90 društava u kojima država ima do 25 posto udjela i nema kontrolni paket.

Podaci CERP-a pokazuju da je država manjinski dioničar u 357 društava, a u njih 29 ima većinski udjel. Osim toga, Ministarstvo državne imovine trebalo bi riješiti problem turističkog zemljišta donošenjem Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu do siječnja 2020. godine, koji je također u proceduri, piše Jutarnji list.

Dodaju da bi se time riješili dugotrajni sukobi oko vlasničkih prava između države i privatnih društava, uglavnom u turističkom sektoru koji datira još iz pretvorbe i privatizacije 90-ih godina, kada je država postala vlasnik neprocijenjenog građevinskog zemljišta zajedno s dijelovima zgrada u privatnom vlasništvu.

Osim javne uprave, još je pet područja u kojima su Vlada i HNB izložili reformske mjere. Među ostalim, to su supervizija bankovnog sustava uspostavom bliske suradnje između HNB-a i ECB-a, smanjenje kreditnog rizika, jačanje okvira za sprječavanje pranja novca, unapređenje statistike te smanjenje administrativnog i financijskog opterećenja za gospodarstvo, donosi Jutarnji list.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost