Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Koliko su sigurne nuklearne elektrane

Autor: Stjepan Škramić
01. ožujak 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Zabrinutost zbog stakleničkih plinova ponovno je u središte pažnje dovelo gradnju novih nuklearki

Spaljivanje fosilnog goriva da bi se dobila električna energija ispušta tonu ugljika u Zemljinu atmosferu i tako pojačava globalno zatopljenje. Dok se u mnogim zemljama svijeta traži “zelena” alternativa dobivanja struje, na nuklearne elektrane gleda se kao jedno od mogućih rješenja. One daju električnu energiju bez stvaranja plinova koji pojačavaju efekt staklenika, no postavlja se pitanje koliko su sigurne. “Nuklearne elektrane veoma su sigurne. Tijekom 2005. godine indeks nezgoda povezanih s nuklearnim elektranama iznosio je 0,24 na 200.000 radnih sati, dok taj indeks za ostale proizvodne djelatnosti iznosi 3,5, dakle, 14,6 puta je veći. U Sjedinjenim Američkim Državama u posljednjih 50 godina nijedan stanovnik nije bio usmrćen ili ozlijeđen u incidentu koji bi se mogao povezati s nuklearnim elektranama”, tvrdi profesor nuklearnog inženjerstva Forrest Remick. Valja znati da se velik broj od 104 nuklearke koje danas rade u SAD-u približio starosti od 40 godina, kada im istječe dozvola za rad. Međutim, umjesto zatvaranja tih profitabilnih elektrana, gotovo je sigurno da će sve one dobiti produženje dozvole za rad na još 20 godina. Do sada je Nuklearna regulatorna komisija (NRC) obnovila dozvole za 47 nuklearki, a u ostalim se još provodi nadzor. “NRC je vrlo temeljit u svojoj inspekciji”, kaže Remick i kao argument navodi da komisiji trebaju 22 mjeseca da temeljito prouči stanje i izda novu dozvolu. “Gotovo sva oprema u elektrani, motori, pumpe, cijevi, ožičenje… Sve se to može zamijeniti”, dodaje profesor. Od početka ove godine NRC je doznao da se planira gradnja 30-ak novih nuklearnih postrojenja koja bi sva trebala imati ugrađene nove sigurnosne sustave. Umjesto sustava hlađenja koji se oslanja na motore i pumpe, novi dizajn predviđa skladištenje vode iznad jezgre. Tako bi u slučaju potrebe vode gravitacijom došla do jezgre, bez straha hoće li pumpe otkazati ili ne. Nuklearna regulatorna komisija složila se s novim dizajnom nuklearki koji bi trebao omogućiti jednostavniju, a samim time i jeftiniju gradnju nuklearnih postrojenja. Jedna od novih tehnologija je, primjerice, reaktor vrlo visokih temperatura (VHTR), kod koje se reaktor hladi helijem, a uran se nalazi unutar grafitnih valjaka. U slučaju gubitka hlađenja sve opasno zračenje apsorbiraju valjci. Tehnologija je već testirana na nuklearnim reaktorima u SAD-u, Njemačkoj, Kini i Južnoj Africi. “Nuklearne elektrane su skupe za gradnju, no operativni troškovi mnogo su manji nego kod fosilnih centrala, a zagađivanje okoliša ravno je nuli”, kaže Remmick. Još se sjećamo incidenta na Otoku tri milje iz 1979. godine, kada je došlo do djelomičnog topljenja jezgre, no u tom najvećem incidentu u SAD-u nije stradao nijedan radnik ili stanovnik otoka.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Bez zaštite 20 godina

Spaljivanje fosilnog goriva da bi se dobila električna energija ispušta tonu ugljika u Zemljinu atmosferu i tako pojačava globalno zatopljenje. Dok se u mnogim zemljama svijeta traži “zelena” alternativa dobivanja struje, na nuklearne elektrane gleda se kao jedno od mogućih rješenja. One daju električnu energiju bez stvaranja plinova koji pojačavaju efekt staklenika, no postavlja se pitanje koliko su sigurne. “Nuklearne elektrane veoma su sigurne. Tijekom 2005. godine indeks nezgoda povezanih s nuklearnim elektranama iznosio je 0,24 na 200.000 radnih sati, dok taj indeks za ostale proizvodne djelatnosti iznosi 3,5, dakle, 14,6 puta je veći. U Sjedinjenim Američkim Državama u posljednjih 50 godina nijedan stanovnik nije bio usmrćen ili ozlijeđen u incidentu koji bi se mogao povezati s nuklearnim elektranama”, tvrdi profesor nuklearnog inženjerstva Forrest Remick. Valja znati da se velik broj od 104 nuklearke koje danas rade u SAD-u približio starosti od 40 godina, kada im istječe dozvola za rad. Međutim, umjesto zatvaranja tih profitabilnih elektrana, gotovo je sigurno da će sve one dobiti produženje dozvole za rad na još 20 godina. Do sada je Nuklearna regulatorna komisija (NRC) obnovila dozvole za 47 nuklearki, a u ostalim se još provodi nadzor. “NRC je vrlo temeljit u svojoj inspekciji”, kaže Remick i kao argument navodi da komisiji trebaju 22 mjeseca da temeljito prouči stanje i izda novu dozvolu. “Gotovo sva oprema u elektrani, motori, pumpe, cijevi, ožičenje… Sve se to može zamijeniti”, dodaje profesor. Od početka ove godine NRC je doznao da se planira gradnja 30-ak novih nuklearnih postrojenja koja bi sva trebala imati ugrađene nove sigurnosne sustave. Umjesto sustava hlađenja koji se oslanja na motore i pumpe, novi dizajn predviđa skladištenje vode iznad jezgre. Tako bi u slučaju potrebe vode gravitacijom došla do jezgre, bez straha hoće li pumpe otkazati ili ne. Nuklearna regulatorna komisija složila se s novim dizajnom nuklearki koji bi trebao omogućiti jednostavniju, a samim time i jeftiniju gradnju nuklearnih postrojenja. Jedna od novih tehnologija je, primjerice, reaktor vrlo visokih temperatura (VHTR), kod koje se reaktor hladi helijem, a uran se nalazi unutar grafitnih valjaka. U slučaju gubitka hlađenja sve opasno zračenje apsorbiraju valjci. Tehnologija je već testirana na nuklearnim reaktorima u SAD-u, Njemačkoj, Kini i Južnoj Africi. “Nuklearne elektrane su skupe za gradnju, no operativni troškovi mnogo su manji nego kod fosilnih centrala, a zagađivanje okoliša ravno je nuli”, kaže Remmick. Još se sjećamo incidenta na Otoku tri milje iz 1979. godine, kada je došlo do djelomičnog topljenja jezgre, no u tom najvećem incidentu u SAD-u nije stradao nijedan radnik ili stanovnik otoka.

Bez zaštite 20 godina

Američke organizacije Udruženje zabrinutih znanstvenika (UCS) tvrde da je nuklearna elektrana Fermi u blizini Detroita koristila pogrešne testove sigurnosti čak 20 godina. U UCS-u kažu da imaju dokumentaciju koja potvrđuje da su se pri testiranju dizelskih generatora potkrale pogreške u proceduri pa je tako elektrana 20 godina radila bez pouzdanog sustava zaštite. Nakon tog šokantnog otkrića, Nuklearna regulatorna komisija, prema riječima zabrinutih znanstvenika, nije od uprave elektrane zatražila objašnjenje niti odredila kaznu.

Autor: Stjepan Škramić
01. ožujak 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close