Hrvatska bi uskoro mogla ispuniti Maastriške kriterije za uvođenje eura, optimistični su u najnovijem izvješću analitičari grupacije Raiffeisen. Iako za ulazak u Europsku uniju Hrvatskoj neće biti postavljani dodatni uvjeti poput potpunog ispunjenja Maastriških kriterija, potonji su uvjet za usvajanje eura kao glavne valute. Riječ je o pet kriterija koji se odnose na područja poput stabilnosti cijena, proračunskog manjka, duga, kamata i stabilnosti tečaja.
Brži tempo
Stopa inflacije ne smije biti viša od 1,5 posto od prosječne stope inflacije tri zemlje članice s najnižom inflacijom u prethodnoj godini. Proračunski manjak u pravilu mora biti manji od 3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a javni dug ne smije premašiti 60 posto BDP-a s tim da će zemlji s većim javnim dugom biti dopušteno usvajanje eura ako se uoči trend dugotrajnog smanjivanja javnog duga. Dugoročne kamate ne smiju premašiti 2 posto kamatne stope tri zemlje članice s najnižom inflacijom u prethodnoj godini a tečaj domaće valute mora ostati unutar unaprijed ostavljenih margina fluktuacije najmanje dvije godine. Svi spomenuti kriteriji trebali bi biti ispunjeni tijekom razdoblja od dvije godine unutar tzv. ERMII (Exchange Rate Mechanism II) programa nakon što država uđe u EU. Za Hrvatsku analitičari preporučuju da ispuni sve kriterije što prije kako se ne bi ponovila loša iskustva drugih zemalja za koje je ulazak u eurozonu bio stresniji nego se to na početku mislilo. Događa se, tvrde stručnjaci Raiffeisena, da početni entuzijazam glede usvajanja eura splašnjava te se s uvođenjem te valute odugovlači, kod nekih zemalja i cijelo desetljeće. Ako Hrvatska uđe u EMU 2011. kao što je predviđeno, bit će to poprilično brzo, čak brže od Mađarske, Poljske i Rumunjske, koje su već neko vrijeme u Europskoj uniji, a ulazak u eurozonu planraju tek oko 2013. pa do 2015. godine. Takav je scenarij, tvrde analitičari RBZ, moguć jer se Hrvatska nalazi vrlo blizu ispunjenju kriterija iz Maastrichta. Inflacija u Hrvatskoj se prošle godine kretala oko 3,2 posto, godišnji proračunski deficit iznosio je 3 posto BDP-a, a omjer Vladina duga nasprama BDP-u kreće se oko 45 posto. Stabilnost tečaja se također popravila protekle godine, a dugoročne kamatne stope iznose oko 4,7 posto. Međutim, iskustvo drugih zemalja, koje su nedavno pristupile u EU i eurozonu, pokazuje kako ispunjavanje EMU kriterija ne znači nužno da je usvajanje eura brzi popravak nestabilne situacije – važnije je polako i kvalitetno usvajati kriterij po kriterij i naučiti živjeti s njima nego naglo uvesti promjene koje zbog kratkoročnog šoka mogu izazvati dugoročne financijske probleme za gospodarstvo. Upravo su se kriteriji koji se tiču proračuna pokazali problematičnima za usvajanje eura, ubrzavajući inflaciju. U Hrvatskoj međutim, smatraju analitičari, ne prijeti ubrzavanje inflacije kao što je to bio slučaj u baltičkim zemljama te smatra da će stopa inflacije ostati na razini od oko tri posto.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.“Hrvatska je najnaprednija zemlja među tranzicijskim zemljama, međutim čini se kako nije u potpunosti spremna za ulazak u EU. Tek će 2020. Hrvatska dosegnuti BDP per capita u rangu EU-25, smatraju analitičari RBZ-a.”
Aktivno stanovništvo državna staristika dijeli na zaposlene i nezaposlene. Prema Statističkom ljetopisu 2006. godine, stranica 136, stopa zaposlenosti u Lijepoj Našoj je 55% što se poklapa sa statistikom koju prenosi EUROSTAT. S druge strane, stopa aktivnosti je samo 63.1% i niža je od stope zaposlenosti EU-25 zemalja koja iznosi 63.8%. Dakle, Hrvatska nema populacijski potencijal da dosegne standard EU-25 zemalja čak i da se s njima izjednači prema produktivnosti zaposlenih.
Slovenija ima stopu zaposlenosti 66% pa bi za dostizanje standarda Slovenije Lijepa Naša trebala imati znatno veću produktivnost zaposlenih nego Slovenija (analitičari RBZ-a mogu točno izračunati koliko veću). Prema produktivnosti zaposlenih Lijepa Naša je trenutno daleko iza Slovenije (analitičari RBZ-a mogu prenijeti informaciju koliko daleko). Ima li Lijepa Naša visokoobrazovano stanovništvo osposobljeno da proizvodi sofisticirane proizvode sa visokom vrijednosti? Lijepa Naša trenutno nema ljudski kapital kojim bi po produktivnosti zaposlenih nadmašila Sloveniju.
Da bi Lijepa Naša počela ubrzano dostizati standard EU-25 zemalja, mora imati jasnu operativnu strategiju kako povećati svoju konkurentnost potencijala ekonomskog rasta. Fiskalni deficit i deficit vanjsko-trgovinske bilance su problemi koji se prirodnim putem rješavaju kao posljedica stvorenog potencijala za ekonomski rast. Lijepa naša će do 2020. godine udvostručiti realni BDP per Capita uz prosječnu stopu rasta od 5.5%. Čak ni toliki rast nije dovoljan za dostizanje standarda EU-25. [smiley16]
Je li “za Hrvatsku dobra opcija što raniji ulazak u EMU” je pitanje koje je ključno za budućnost Lijepe Naše. Zbog toga bi se u stručnim ekonomskim krugovima trebala voditi argumentirana akademska rasprava sa ciljem da na to pitanje odgovori. Zadovoljavanjem kriterija iz Maastrichta i uvođenjem eura Hrvatska bi ostala bez mogućnosti korištenja monetarne politike u svrhu razvoja, a time i sa ograničenom mogućnosti korištenja bilo kojeg drugog oblika ekonomske politike.
Rečenice “…Hrvatska ima velike uvjete za povećavanje svog izvoza, a time i BDP-a… Rast bi zatim potaknuo veću industrijsku proizvodnju te pad trgovinskog i proračunskog deficita.” su neargumentirane. Kolegice Teuta, što je starije, kokoš ili jaje?
Pogledajmo gdje je Hrvatska pozicionirana prema realnom bruto domaćem proizvodu po glavi stanovnika mjerenog u EKS dolarima iz 2006. godine (izvor podataka je Total Economy Database, January 2007, http://www.ggdc.net): Slovenija 24044, Češka 22402, Madžarska 19328, Estonija 18959, Slovačka 17689, Letonija 15805, Litva 15481, Poljska 15212, Hrvatska 14253… Evo jednog argumenta zbog kojeg je Hrvatska siromašna zemlja (izvor podataka je EUROSTAT). Stopa zaposlenosti (postotni udio zaposlenih u radno sposobnom stanovništvu. Radno sposobno stanovništvo čine osobe dobi između 15 i 64 godine.) je 2005. godine u Hrvatskoj iznosila 55%, što je osjetno niže od prosjeka EU-27 zemalja, a koji je iznosio 63.4%. Kako bez investicija do veće stope zaposlenosti uz istovremeno povećavanje produktivnosti rada? Kolegice Teuta, usporedite investicije u R&D Hrvatske i zemalja EU-27 i evo nam materijala za seriju članaka… [smiley2]
Uključite se u raspravu