Naftno tržište u petak je bilo po većim utjecajem izvješća Međunarodne agencije za energiju (IEA) koja predviđa pad potražnje za naftom ove godine, a što je zasjenilo rastuće tenzije između Zapada i Irana.

Barel Brent nafte pojeftinio je za pola posto na 60,97 dolara dok se cijena američke WTI nafte spustila 0,7 posto na 51,95 dolara.

OPEC smanjio još više
Strani analitičari tumače kako glavni razlog leži u izvješću IEA koje procjenjuje pad globalne potražnje za naftom ove godine za 100.000 barela dnevno na ukupno 1,2 milijuna barela. U razloge IEA ubraja tgovinske tenzije koje smanjuju globalni ekonomski rast. Ta institucija sa sjedištem u Parizu navela je kako u 2020. očekuje rast potražnje na 1,4 milijuna barela dnevno.

Valja podsjetiti kako je Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) dan ranije još više snizila procjene potražnje za ovu godinu, na 1,14 milijuna barela. Za to vrijeme Iran i SAD razmjenjuju teške riječi nakon napada na norveški i japanski tanker u Omanskom zaljevu. Američko Središnje zapovjedništvo objavilo je videozapis, za koji tvrde da pokazuje posadu s iranskog patrolnog broda kako uklanja neeksplodiranu morsku minu s jednog od tankera koji je napadnut blizu Hormuškog tjesnaca.

Nekoliko sati nakon prve eksplozije iranski je brod  "primijećen i snimljen kako uklanja neeksplodiranu morsku minu s broda M/T Kokuka Courageous", napisao je glasnogovornik Bill Urban u priopćenju uz videozapis. "SAD i naši partneri u regiji poduzet će sve potrebne mjere kako bi obranili sebe i svoje interese. Današnji napadi su jasna opasnost za slobodu mora i slobodnu trgovinu", dodao je. Službeni Teheran je u četvrtak "kategorički odbacio neutemeljene tvrdnje" Washingtona prema kojima je Iran odgovoran za napade na dva tankera u Omanskom zaljevu, dok eskalacija napetosti u regiji Zaljeva prijeti izbijanjem šireg sukoba.

Iranska misija pri UN-u je u izjavi optužila SAD i njegove regionalne saveznike za "ratno huškanje". "Iran kategorički odbacuje neutemeljene tvrdnje Washingtona glede incidenata s tankerima 13. lipnja i osuđuje ih najoštrijim mogućim riječima", navodi se u izjavi. "Američki ekonomski rat i terorizam protiv iranskog naroda, kao i masovna američka vojna nazočnost u regiji, glavni su izvor nesigurnosti i nestabilnosti u široj regiji Zaljeva", navodi se u izjavi.

Britanija vjeruje Americi
Norveška ministrica vanjskih poslova Ine Eriksen Soreide za javnu televiziju NRK izjavila je kako je prerano za zaključke o tome tko je odgovoran za napad na tankere, dodavši da je veoma zabrinuta zbog situacije u toj regiji. Upozorila je kako je potrebno "jako malo" da situacija eskalira, prenosi dpa. Soreide je dodala kako je norveška pomorska agencija pozvala norveške brodove u regiji da pojačaju svoje sigurnosne mjere.

S druge pak strane, britanski ministar vanjskih poslova Jeremy Hunt u petak je rekao kako nema razloga sumnjati u američku procjenu da je Iran odgovoran za te napade. "Donijet ćemo svoju neovisnu procjenu, imamo proceduru za to, no nemamo razloga ne vjerovati američkoj procjeni. Naš je instinkt vjerovati im jer su naši najbližiti saveznici", rekao je britanski ministar za BBC radio. Kina je poručila da nitko ne želi rat u Omanskom zaljevu, pozvavši sve strane na dijalog. 

Mirovinski sustav

Zašto je trostupni mirovinski model pametniji nego što se misli?

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’