Rast BDP-a od 3,9 posto u prvom kvartalu je faktična činjenica koja pokazuje da nakon niza turbulentnih godina hrvatsko gospodarstvo napokon ide u pravom smjeru, rečeno je danas u Zagrebu na 3. po redu konferenciji Invest Cro – Kako do ulagača, a radi se o cjelogodišnjem multimedijalnom projektu u organizaciji Večernjeg lista, 24 sata i Poslovnog dnevnika. Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika, istaknuo je na otvaranju konferencije da prisutnost predstavnika banaka na događanju, a od kojih mnoge sudjeluju i u organizaciji projekta, stranih gospodarskih komora i institucionalnih ulagača pokazuje da se radi o značajnom projektu.

"Hrvatska, svjedočimo ovih dana, napreduje po pitanju kreditnog rejtinga i poboljšanja uvjeta poslovanja, a u skladu s tim i boljeg života za sve hrvatske građane", kazao je Nišević. Darko Horvat, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, istaknuo je da stalno naglašava partnerstvo i suradnju svih u Hrvatskoj i izvan nje na razvoju gospodarstva i investicijske klime u našoj zemlji.
"Manje su bitne brojke koje su sada za nas dobre jer će malo koristi biti od njih ako ih ne pretvorimo u kontinuitet. Lako je sada biti ministar gospodarstva kada vam rastu investicije, BDP, potrošnja i ukupno gospodarstvo, teško je biti kritičan. Mogu prihvatiti metodološki pristup, ali ne i različite činjenice. Brojke su nemilosrdne i faktični indikator onog što se u Hrvatskoj događa", kazao je Horvat. Ministar se zahvalio i hrvatskim medijima koji su, kako kaže, napokon počeli redovno, točno i transparentno prenositi stanje u  hrvatskom gospodarstvu. "Konstruktivna kritika države i Vlade te ministara kao i svega ostalog je uvijek dobro došla, ali izvrtanje stvari i zlonamjerno neobziranje na realne  brojke i ocijene renomiranih rejting agencija zbilja nemaju smisla", kazao je ministar.  Dodao je da danas više nitko ne doživljava brojku 5 kao nešto nedostižno kao rast BDP-a. Isto tako, danas nitko više ne polemizira da je zaposlenost povećana za više od 40 posto te nitko ne dovodi u pitanje da je investicijski potencijal Hrvatske porastao za više od 11 posto.

"Metodološki pristup moramo promijeniti, državu pojeftiniti, birokraciju i porezni sustav pojednostaviti, investitorima osigurati bolje okruženje te kada se na 3-4 fronta ovakve brojke pretvore u trend, bit će puno više zadovoljstva među svima nama. Ja se osobno krajem prošle godine nisam usudio izreći brojku od 3,9 posto rasta BDP-a, ali sam znao da idemo u dobrom smjeru. Isto tako, ne usudim se prognozirati drugi kvartal i čitavu godinu, ali siguran sam da smo na dobrom putu. Investicijske agencije su nam dale veći rejting, a to je najbolji vanjski primjer i priznanje da se Hrvatska mijenja i da idemo u dobrom smjeru", istaknuo je ministar Horvat. Podsjetio je da je u proteklih godina dana zamjetan enorman skok centralne države i lokalne samouprave u povlačenju EU sredstava, a koje uvelike doprinose rastu ukupnih nacionalnih investicija. "Iskoristivost EU fondova nam je veća od 70 posto. Ugovorili smo gotovo sve što se iz Bruxellesa pred nas stavilo i u borbi smo za dodatna sredstva za realni sektor, govorimo o oko 2,5 milijardi kuna, što će promijeniti strukturu investicija, a samim tim i strukturu gospodarstva i izvoza, a ukupno i čitavog razvoja. Ovo je početak jednog dobrog investicijskog procesa koji nadmašuje glavni dosadašnji marker rasta BDP-a, rast osobne potrošnje. Kada se tu jave dodatni projekti, koji su već spremni, u energetici, infrastrukturi i industriji, uz već tradicionalno dobar turizam, možemo biti sretni da Hrvatska ide u pravom smjeru. Ove godine bilježimo i po prvi put nakon drugo vremena da su investicije u metaloprerađivačku industriju nadmašile one u turizam", ističe Horvat.

Ministar je upozorio da su relevantni globalni indeksi počeli pokazivati da smo napokon kao društvo prepoznali i digitalizaciju te smo prestali padati na globalnoj listi digitaliziranih društva. To je posebno bitno u digitalizaciji javne uprave koja će omogućiti poduzetnicima da brže, jednostavnije i jeftinije obave svoj posao. "Siguran sam da će za godinu dana u potpunosti svi javni servisi biti iz analognih biti prebačeni u digitalnu formu, a što će eliminirati svaku mogućnost za koruptivnost, odugovlačenje i zavlačenje poduzetnika u ostvarivanju prava koja mu pripadaju.
Ako jedna Španjolska, Italija, Austrija ili Njemačka, pa čak i Rusija, žele što brže implementirati 5G tehnologiju, ne zbog toga da više i bolje međusobno pričamo i razmjenjujemo poruke i slike, nego da pruže poduzetnicima bolju i kvalitetniju uslugu zbog koje žele doći, u konkretnu zemlju, očito je da i mi moramo biti na tom tragu", upozorava ministar gospodarstva. Trend zaustavljanja pada na relevantnim listama globalne konkurentnosti vidi kao prekretnicu. "Hoćemo li na listi konkurentnosti Svjetske banke i drugima ove godine rasti za 2, 5 ili 25 mjesta je manje bitno, ono što je bitno da promijenimo trend i držimo ga se. Bitni su i skupovi poput ovog koji Hrvatsku ne promoviraj samo kao turističku destinaciju nego i kao poželjnu investitorsku meku. Bitno je uskladiti napore centralne države i lokalne samouprave jer nema puno koristi ako država smanjuje poreze i davanja, a gradovi i općine povećavaju komunalne i ostale naknade, onda nismo postigli ništa. To se mora riješiti jer ovako samo prelijevamo stvari iz jedne posude u drugu i obmanjujemo investitore", zaključio je ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat.

Hrvatska je jedna od najpošumljenijih zemalja svijeta te se pod šumama nalazi čak 48 posto kontinentalnog teritorija zemlje, a što je oko 2,5 milijuna hektara i veliki je potencijal za investicije, kazao je dr. sc. Karlo Beljan, posljedoktorand Šumarskog fakulteta u Zagrebu u svojoj prezentaciji "Investicijski potencijali hrvatskih šuma" koju je predstavio na 3. Invest Cro konferenciji u srijedu u Zagrebu. Pojašnjava da je na ideju o investicijama u šume, što nije nešto neuobičajeno u svijetu – posebice u Amerikama, sjevernoj Europi te jugoistočnoj Aziji u većem obimu, došao na upit jednog hrvatskog mirovinskog fonda koji se došao na Fakultet raspitati se o mogućnosti da svoj kapital oplemene u šumama.Ističe da su bili svjesni da da se najveći dio privatnih šuma nalazi rascjepkan na malim parcelama, no oni su se fokusirali u ovom modelu na veće šumske posjede s barem 50 hektara šum – statistika pokazuje da  u Hrvatskoj ima oko 420 tisuća privatnih vlasnika šuma, no od toga broja njih 365 tisuća ima manje od hektar šum, a samo 51 privatni posjednik u Hrvatskoj ima više od 30 hektara šume.

"Iako se u formalnom smislu pod šumama nalazi puno veći prostor, naše istraživanje obuhvatilo je oko 270 tisuća hektara privatnih šuma u kontinentalnoj Hrvatskoj te jasno izdvojilo šume pogodne za investiranje. Govorimo o investicijama u šume na način kako se to odvija kod nekretnina, obveznica ili dionica s godišnjim prinosom i to do osam posto i rokom povrata investicije već za 15 godina.", kaže Beljan. Šumarstvo postaje puno profitabilnije u scenariju lanca dodane vrijednosti tj. prijevoza trupaca do najbližeg drvo-prerađivača (pilane) i prodaje više vrijednog proizvoda-povezivanje šumarstva i drvne industrije u jedan zaokruženi poslovni proces. Ulaganje bi se dodatno moglo financijski isplatiti ukoliko bi u gospodarenje šumom investitor dodao i vezane djelatnosti iz domene lovstva te branja bilja i gljiva u svojoj šumi-nedrvnih šumskih proizvoda. Uz to potencijalni investitor za dio svojih djelatnosti mogao bi koristiti sredstva iz fonda općekorisnih funkcija šuma.Radi se o prilično novom poslovnom modelu koji u principu do sada nije u Hrvatskoj zaživio. S druge strane, u svijetu postoji niz šumarskih korporacija koje kotiraju na najvećim burzama, ponajviše u New Yorku, Torontu, Singapuru i Tokyu. Beljan je uvjeren da bi, temeljem znanstvenih istraživanja, ali i tržišne prakse u svijetu, ovakve investicije mogle biti vječna renta jer modeli pokazuju da svaka šuma s kojom se kvalitetno gospodari može imati rentu od 3,5 do osam posto godišnje i povrat investicije između 15 i 30 godina, što je možda predugo za pojedinačne investitore, ali svakako kvalitetno ulaganje za one institucionalne, a kakvi mirovinski fondovi u svakom slučaju jesu.

Osnivačica i vlasnica Z-Run WellTon Industry, Jiang Yu, u prezentaciji je izrazila divljenje prema Hrvatskoj, kao i želju za suradnjom i zajedničkim rastom između dviju država u budućnosti. "Od 2018. godine do danas moji partneri i ja posjetili u deset godina dvadesetak gradova u Hrvatskoj i pregledali više od 40 velikih i malih projekata. Iz naše perspektive Hrvatska ima više jedinstvenih prednosti – geografski smještaj u srcu Europe, pristup Jadranskom moru, članstvo u Europskoj uniji i skorašnji ulazak u Schengen koji će također donijeti Hrvatskoj novi potencijal za razvoj. Osim toga, Hrvatska ima zrele političke okolnosti, predstavlja sigurno okruženje za ulaganja, ima pragmatičnu vladu, pragmatično lokalno vodstvo, bogatu povijest i jedinstvenu kulturu, što privlači pozornost", istaknula je Yu i dodala da su to tek neki od razloga zašto investitori iz Republike Kine pokazuju interes za Hrvatsku. Investicijska aktivnost Kine trenutačno je usredotočena na nekoliko područja – obrazovanje, kulturu, infrastrukturu, promet, turizam, ali i tradicionalne industrije poput proizvodnje morske soli. "Nakon istraživanja i procjena koje smo proveli, došli smo do faze sustavnog planiranja u Hrvatskoj. Želim zahvaliti svima na povjerenju, našim partnerima, hrvatskoj Vladi, lokalnim vođama, građanima na svim razinama koji su pomogli u našem radu. Kao praktičar, Hrvatska je pokrenula mnoge inicijative za razvoj. Sretna sam što mogu raditi na svim ovim projektima. Radimo s vizijom za bolju budućnost, usmjereni smo na uštedu energiju, zelene vrijednosti, očuvanje okoliša i održivu ekonomiju korisnu za građane. Ovdje smo kako bismo istražili zajednički razvoj, potaknuli suradnju između naših poduzeća i vlada s ciljem da uključimo ljude iz svih slojeva društva, kako bi svima bilo bolje sada i u budućnosti", poručila je Jiang Yu. (Lucija Špiljak)

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’