Prema podacima HNB-a, na kraju veljače bruto inozemni dug dosegnuo je 40,2 milijarde eura, što je 3,6 posto više u odnosu na kraj 2018. te 0,5 posto više u odnosu na veljaču 2018. godine, čime je zaustavljena dinamika godišnjeg pada inozemnog duga koja je uz iznimku lipnja 2018. trajala od prosinca 2015. godine, kaže se u analizi Reiffeisen banke.

Povećanju bruto inozemnog duga na godišnjoj razini u potpunosti su pridonijele središnja banka i druge monetarne financijske institucije (banke) gdje je zabilježen rast za 57,9 odnosno 12,3 posto, kažu u RBA-u.

Naime, rast vanjskog duga središnje banke koji je krajem veljače dosegnuo 3,1 milijardu eura rezultat je kratkoročnog zaduživanja središnje banke na stavci gotovina i depoziti te po osnovi kredita.

Kod drugih monetarnih financijskih institucija također je zabilježen godišnji rast inozemnog zaduživanja na stavci kratkoročnog zaduživanja po osnovi gotovina i depozita dok je s druge strane primjetno zamjetno razduživanje po kratkoročnim kreditima (-51,6 posto).

Analitičari RBA napominju kako banke imaju pozitivnu godišnju stopu rasta treći mjesec za redom potvrđujući prestanak razduživanja financijskog sektora tj. domaćih banaka. U promatranom segmentu bruto inozemni dug je krajem veljače iznosio 4,4 milijarde eura.

Prestanak razduživanja bankarskog sektora u RBA-u pripisuju i ponovnom rastu potražnje za kreditima, posebice gotovinskim nenamjenskim. U odnosu na kraj veljače 2018. bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora krajem veljače se spustio na 13,8 milijardi eura (-3,1 posto godišnje) nastavljajući pritom trend razduživanja koji na godišnjoj razini traje od siječnja 2016. godine.

"Navedena kretanja većim dijelom su posljedica smanjenja dugoročnog duga koji u strukturi čini oko 95 posto, a na godišnjoj razini je niži za 0,8 posto. Bruto inozemni dug opće države s udjelom od 34,4 posto u ukupnom vanjskom dugu krajem veljače iznosio je 13,8 milijardi eura, zabilježivši pad od 3,1 posto, a negativne godišnje stope rasta zabilježene četvrti mjesec za redom", kaže se u analizi.

U RBA-u očekuju nastavak pada udjela bruto inozemnog duga u BDP-u, na što bi, kako kažu, trebao utjecati nastavak gospodarskog rasta i daljnje razduživanje većine ključnih sektora, iako sporijom dinamikom Daljnje smanjenje duga u sektoru poduzeća očekuju kao rezultat iščezavanja razlike u trošku financiranja na domaćem i inozemnom financijskom tržištu.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

promo

A strana band: Poznata lica s malih ekrana pripremaju jedinstveni spektakl – očekuju se i posebni gosti iznenađenja

Drže i kako će nastavak ekspanzivne monetarne politike koju provodi Europska središnja banka zadržavati troškove inozemnog zaduživanja na niskim razinama. U istom smjeru trebali bi se, navode, kretati troškovi zaduživanja u SAD-a gdje nije isključeno smanjivanje kamatnih stopa.

"U prilog poboljšanju uvjeta financiranja svakako ide i ocjena kreditnog rejtinga kojom je Hrvatskoj vraćen investicijski rejting, a potvrdu investicijskog rejtinga očekujemo u petak i od agencije Fitch.

S druge strane, u slučaju nastavka skromnog napretka Hrvatske u provođenju strukturnih reformi to će sigurno dovesti do rasta percepcije rizika te posljedično i premije rizika same zemlje odnosno rasta cijene zaduživanja", zaključuju u RBA-u.