Temeljna komponenta tranzicije energetskog sektora je povećanje energetske učinkovitosti, pri čemu je najveći izazov energetska obnova zgrada, istaknuto je u utorak na javnom izlaganju nacrta prijedloga Strategije energetskog razvoja RH do 2030. s pogledom do 2050.

Nacrt energetske strategije Ministarstvo zaštite okoliša i energetike je 20. svibnja uputilo u javnu raspravu te pozvalo sve zainteresirane da se uključe s primjedbama i mišljenjima, koja mogu dati do 20. lipnja.

Pomoćnik ministra Domagoj Validžić je kazao da je strategija korak ostvarenju vizije niskougljične energije te osigurava prijelaz u novo razdoblje energetske politike, kojom se osigurava pristupačna, sigurna i kvalitetna opskrba energijom, bez dodatnog opterećenja državnog proračuna u okviru državnih potpora i poticaja. 

Navodi da je određen prostor tranzicije sektora u kojem će se mijenjati dosadašnja praksa, tehnologije, uređaji, promet, mogućnosti upravljanja potrošnjom i troškovima, te mogućnosti proizvodnje energije u gospodarstvu, poduzetništvu te kućanstvima.

Validžić navodi da je temeljna komponenta tranzicije energetike povećanje energetske učinkovitosti pa navodi da značajan doprinos tom povećanju daje izgradnja visokoučinkovitih kogeneracijskih postrojenja i integriranih dizalica topline u sustave daljinskog grijanja velikih gradova.

Energetska obnova zgrada će zahtijevati sredstva potpore i angažiranje velikoga građevinskog potencijala.