Manje je to od dojma i cijena koje po oglasnicima traže vlasnici nekretnina, piše Večernji list.

Državni zavod za statistiku navodi da je prosječna cijena kvadrata novog stana u Zagrebu tijekom prošle godine bila 12.749 kuna, odnosno 1722 eura. Slične su cijene kvadrata bile 2010. godine, a najjeftinije su se stanovi prodavali 2016., kad je kvadrat bio nešto više od 10.000 kuna. 

Nakon 2016. godine počelo je poskupljenje nekretnina koje se povezuje s početkom državnih subvencija za stanove i većim interesom turista za boravak u Zagrebu, zbog čega je živnuo i najam. Prema službenim statističkim podacima, cijene rastu i drugdje u Hrvatskoj, ali blaže nego u Zagrebu, s time što više poskupljuju rabljeni od novih stanova. No, ta je statistika ipak manjkava jer se u isti koš trpaju kontinentalni dijelovi zemlje gdje se nekretnine prodaju u bescijenje s Jadranom ili Zagrebom gdje tržište raste i gdje postoji interes za kupnju.

"Niži rast cijena novih stanova od dojma koji prevladava je uobičajen i očekivan s obzirom na to da službeni podaci DZS-a govore o prosječnim cijenama, dok se dojmovi građana temelje na njihovim očekivanjima o cijenama onih lokacija koje su njima odgovarajuće i privlačne za obitavanje. Ne treba pritom smetnuti s uma da većina zaposlenih (oko 70%) prima prosječnu plaću ili manje od toga i da im je sve teže osigurati stanovanje u atraktivnijim dijelovima Hrvatske kao što su pojedini priobalni gradovi te atraktivnije lokacije u velikim urbanim središtima kao što je to Zagreb", komentira Goran Buturac, istraživač Ekonomskog instituta Zagreb, stručnjak za tržište nekretnina.

Generalno gledano, u Hrvatskoj se danas gradi manje nego što se gradilo prije desetak godina, pa je tako 2017. godine sagrađeno oko 8500 stanova (uključujući i privatne kuće) što je tri i pol puta manje nego rekordne 2008. Premda se i on počeo oporavljati od 2015., građevinski sektor još je u zaostatku za 2008. godinom oko 40 posto, a tijekom osmogodišnje recesije građevinari su izgubili 50.000 radnih mjesta.