Pozivajući se na podatke Ministarstva financija, HNB u svom posljednjem Biltenu navodi da je u prva dva mjeseca ostvaren "veći manjak proračuna središnje države u odnosu na isto razdoblje prethodne godine i to zbog nešto izraženijega godišnjeg rasta rashoda u odnosu na rast prihoda".

Riječ je o podacima koje Ministarstvo financija objavljuje u skladu sa zahtjevima Direktive Vijeća EU, a sada su dostupni i za tri mjeseca, navodi dnevnik.

Oni pokazuju da se u prva tri mjeseca ove godine u državnu blagajnu slilo 19,3 milijarde kuna, 3,6 milijardi kuna ili 22,7 posto više nego u isto vrijeme prošle godine. No, rashodi su povećani još i više, za 3,7 milijardi kuna i dosegli su iznos od 23,3 milijarde kuna. Stoga proračunski deficit nije smanjen, unatoč snažnom povećanju prihoda, već je i blago povećan, za 3,7 posto, na oko četiri milijarde kuna, ističe Jutarnji list.

Međutim, ministar financija Zdravko Marić kaže da su to sirovi podaci koji nisu relevantni i ne daju pravu sliku stanja proračuna.

Ukupni porezni prihodi su povećani 3,3 posto, dok su izdaci rasli nešto više, ali uglavnom u skladu s planom pojašnjava Marić. Dodaje da su najviše rasli prihodi od poreza na dobit, 3,3 posto, dok su oni od PDV-a povećani 2,8 posto, a blago su rasli i prihodi od doprinosa. Koliko su točno povećani ukupni rashodi, ministar ne otkriva, ali ističe da su ključne kategorije rasle u skladu s planom. Mirovine i socijalni izdaci veći su za 3,3 posto, a rashodi za plaće 2,8 posto.

Ipak, ministar priznaje daje prvo tromjesečje u godini uvijek specifično jer se rashodi moraju plaćati, neki i u većim iznosima, poput subvencija, dok prihodi znaju varirati. U svakom slučaju, ministar financija tvrdi da se sve odvija prema planu. To ujedno znači da će se deficit s početka godine "ispeglati" u sljedećim mjesecima, a moguće je da će proračun i treću godinu zaredom biti u suficitu, premda je u planu blagi deficit, piše Jutarnji list.